Svi Sveti

Čitanja: Otk 7, 2-4.9-14; Ps 24, 1-6; 1Iv 3, 1-3; Mt 5, 1-12a

Današnji blagdan Svih Svetih svraća naš pogled na veliko mnoštvo iz svakog naroda i plemena, puka i jezika što ga nitko ne može izbrojiti. To mnoštvo grne pred prijestolje Božje i pred Jaganjca, Isusa Krista našeg Gospodina. Putem primaju bijelu haljinu, izbijeljenu krvlju Jaganjčevom, da se konačno dožive pred Bogom u pravom svjetlu, i pred Božjim licem osjete svu ljepotu svog postojanja i ljudskosti. Odakle dolazi toliko mnoštvo? – pitao se u svojoj viziji Ivan. Rečeno mu je: iz nevolje velike. Oni dolaze sa grešne zemlje u kojoj vlada zlo, grijeh, nepravde i laži. Nastavi čitati Svi Sveti

Dušni dan – spomen svih vjernih pokojnika

Danas su naše misli uz one koji su pokopani na raznim grobljima. Groblja sabiru vjernike i nevjernike, bogataše i siromahe, ugledne i obične – činjenica prolaznosti nas izjednačava, i čini bar na tren besmislenima naše intrige i svađe, gramzivost i uznositost. Pred njom, gospodaricom života. Sa slutnjama koje se nebu uzdižu.

Mislimo danas na one koji su otišli prije nas, ali i na činjenicu vlastite smrtnosti. Smrt je kraj iluzije da čovjek može biti Bog, i da može imati trajno boravište na ovoj zemlji. Redovnici trapisti se pozdravljaju: Memento mori! – Sjeti se smrti! da ne zaborave uračunati tu činjenicu u sve što čine i planiraju.

Današnji dan nas poziva da dođemo k sebi. Da svoj život shvatimo u njegovoj cjelini, planiramo ga i živimo svjesni da mu nismo gospodari. Mudro živi onaj kog smrt ne iznenađuje. Onaj tko živi prihvaćajući zakon umiranja da bi živio – istinski živi. Sav život je satkan od malih smrti. Svaki rastanak, odlazak i odluka, svaki korak koji je izbor između više mogućnosti – mala je smrt. Tko ne bi imao snage odreći se igračaka iz djetinjstva, nikad ne bi odrastao. Tko ne bi smogao snage otići iz roditeljskog doma taj nikad ne bi došao na studij u drugi grad, ili započeti vlastiti obiteljski život. Tko se ne bi odricao svih drugih zvanja, pa makar ih volio, zbog jednoga kojega odabire – taj ne bi ništa od života učinio. I djevojku ili momka kad biraš, odričeš se svih drugih. Svaki izbor, svaki korak – svojevrsna je smrt. Nastavi čitati Dušni dan – spomen svih vjernih pokojnika

Ljubav

Čitanja: Izl 22, 20-26; Ps 18, 2-4.47.51ab; 1Sol 1, 5c-10; Mt 22, 34-40

Isusovom propovijedanju i naučavanju veliko je mnoštvo čvrsto povjerovalo. Mnoštvo je išlo za njim i vrlo su ga rado slušali. To je kod Isusovih protivnika izazivalo još veću mržnju i zavist pa su tražili nešto čime bi ga pred narodom mogli osramotiti i omalovažiti. Ništa takvoga nisu mogli naći pa su počeli otvoreni sukob postavljajući mu lukava i dvoznačna pitanja ne bi li izvukli iz njega neku krivu riječ. Prošle smo nedjelje slušali lukavo pitanje: “Je li je dozvoljeno caru plaćati porez ili nije”‘ Danas slušamo kako mu postavljaju lukavo pitanje što je u Zakonu najvažnije. Nadali su se da će im Isus tu nešto krivo reći. Isus je poznavao njihovu zlobu i jednostavno odgovara: “Prva zapovijed je ljubiti Boga više nego samoga sebe, a druga jednaka ovoj, ljubiti bližnjega kao samoga sebe”. Protiv odgovora nisu mogli ništa reći. Tko tako radi, ispunja sav Zakon. Nastavi čitati Ljubav

Potpuni oprost za pokojne

Apostolska stolica omogućuje da se potpuni oprost za pokojne može dobiti tijekom cijeloga mjeseca studenoga, a ne kako je uobičajeno od 1. do 8. studenoga. Vjernici će moći u svim crkvama dobiti potpuni oprost koji se također može namijeniti samo za pokojne. Usto, vjernici mogu sami odlučiti kada će ispuniti uvjete. Uvjeti za dobivanje potpunog oprosta:

– potrebno je pohoditi groblje ili crkvu u kojoj treba izmoliti Oče naš i Vjerovanje,

– primiti svetu Pričest (i po potrebi se ispovjediti),

– moliti za pokojne,

– izmoliti molitvu na nakanu Svetog Oca (Apostolsko vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu).

Misijsko poslanje Crkve

Danas je svjetski misijski dan. Crkva Kristova je od Boga poslana i zadužena kako bi svim ljudima naviještala spasenje i otkupljenje. Poslana je biti – univerzalni sakrament spasenja. Temelj tom naviještanju je njezina zahvalnost prema Bogu koji je oživljuje svojim duhom i ljubav prema ljudima. Propovijedanje vesele vijesti o spasenju svih ljudi u Isusu Kristu je osnovna dužnost Crkve, svih kršćana i nas ovdje. Na to nas obvezuje Kristova ljubav i njegova zapovijed. Ne zaboravimo da je Crkva misionarska. Isus je bio prvi misionar. Svaki od nas je misionar. I mi smo misijsko područje i pozvani smo da se svaki dan obraćamo.

Prošlo je mnogo vremena od trenutka kad je Isus rekao apostolima i njihovim nasljednicima: “Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakome stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osuditi će se!” (Mk 16,15-16). Nastavi čitati Misijsko poslanje Crkve

Nebeska gozba

Čitanja: Iz 25, 6-10a; Ps 23, 1-6; Fil 4, 12-14.19-20; Mt 22, 1-14

Čitamo u današnjem Evanđelju kako je kralj ženio svoga sina. Na gozbu je pozvao mnoštvo uzvanika, ali kad je večera bila spremna, pozvani nisu htjeli doći. Svaki je od njih našao neki izgovor: oženio se, kupio njivu, kupio volove, što iznosi kao ispriku, a neki su čak one kraljeve sluge nagrdili, istukli i ubili. To je bio dostatni razlog da se kralj rasrdi na pozvane koji nisu htjeli doći pa je poslao sluge da sa ulice i ceste pokupe sve siromahe i dovedu ih za njegov stol. Kad je dvorana bila puna, gospodar je pogledao svoje goste. Spazi ondje čovjeka koji nije imao svadbenog odijela, a nije bio ni pozvan. Njega je kralj dao izbaciti van iz svoje dvorane. Isus je ovom pričom htio poručiti da nam je Bog najveći prijatelj koji nas poziva na svoju gozbu u nebu. Nažalost mnogi i mnogi nisu htjeli doći na Božji poziv. Svaki je našao po neku ispriku. Važnije im je imanje, trgovina, zemaljska dobra od nebeske gozbe. Zašto? Za nebesku gozbu moraju biti sposobni. Napunjeni dobrim djelima. To je svadbeno odijelo. Tko toga nema, ne može ući u nebo. To su grješnici, psovači, kradljivci, razbojnici, bludnici, lijenčine i prevaranti. Njih će Bog izbaciti van u tamu gdje će biti plač i škrgut zuba jer su se usudili ući zajedno s onim dobrima, a tu im nije mjesto. Nastavi čitati Nebeska gozba

Od Boga smo pozvani na radost

Bog nam nudi svoje spasenje i prijateljstvo. Bog nam nudi nešto što nadilazi i naša najbolja očekivanja. Bog nas poziva u svoju božansku obitelj. Bog nam nudi kroza svu vječnost posvemašnje ispunjenje svih naših čežnji, nagnuća, Bog nam nudi posvemašnje ostvarenje smisla našega života i postojanja. Bog nam to nudi besplatno, iz čiste i nepatvorene ljubavi. Zato je smiješno i ludo gledati na neke poteškoće koje su povezane s prihvaćanjem Božjeg poziva, upravo kako nas poučava sveti Pavao: “Sve patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja se ima očitovati u nama” (Rim 8,18). Nastavi čitati Od Boga smo pozvani na radost

Božji sud

Čitanja: Iz 5, 1-7: Ps 80, 9.12-16.19-20; Fil 4, 6-9; Mt 21, 33-43

Židovi su svaku bolest i svako zlo tumačili kao Božju kaznu. Zato su pitali za onog slijepca od rođenja: “Tko je sagriješio? On ili njegovi roditelji da se je slijep rodio?” Isus nije tako mislio i odgovorio: “Ni on ni njegovi roditelj”.

U današnjem je pak svijetu sasvim obrnuto. Nitko ne priznaje da Bog sve vidi i sve zna da dobro nagrađuje, a zlo kazni. Ne plaća, doduše, svake subota, ali nitko ne ostane bez plaće. Današnji ljudi niti ne žele slušati o Božjoj kazni. Niječu svaku Božju kaznu. Kažu da ni pakla nema. Očito je da ga se boje pa bi željeli da ga uopće nema. Nastavi čitati Božji sud

Krunica snage

Nad našim vremenom leže svojevrsna rezignacija i duševni zamor. Širi se zbunjenost i postavlja se pitanje kuda vodi put u budućnost. Razočaranja se gomilaju; toliko često su se veliki programi pokazali kao iluzije i stranputice: vjera u napredak i vjera u znanost… Skupljaju se tamni oblaci na obzoru, raste zabuna: jedni govore o “obnovi”, “reformi” i o “jedinstvu svih ljudi na zemlji”, drugi se plaše velikih razračunavanja, duhovnog potresa, sloma svih dosadašnjih putova. Danas nedostaju snaga nade, jasnoća puta i duševni kapital, koji je prijeko potreban za “obnovu zemlje”; ljudima nedostaje snaga savjesti i pravde, snaga darivanja i odricanja, snaga milosrđa i opraštanja, snaga vjere, nade i ljubavi… Egoizam je prevelik, srca odveć kruta i zbog toga propadaju svi dobro zamišljeni planovi obnove u Crkvi i u svjetskoj politici.

Svi se problemi na zemlji mogu riješiti ako uporabimo potreban duševni kapital: snagu srca, snagu savjesti, snagu ljubavi i odgovornosti! No u svijetu i u kršćanstvu nedostaje baš ono jedino: duševna snaga! Samo o tomu se radi. Ako se ljudska srca obrate i ljudi opet nađu snagu za istinu, ljubav i duševnu snagu, tada su svi problemi rješivi. Rješenje svih nevolja ovisi prije svega o snazi srca! I tek u drugotno o strukturama i programima, prijedlozima i sveučilištima… Sve su obnove nemoćne, ako čovjek ne uloži svoje srce! Nastavi čitati Krunica snage

Put u Kraljevstvo Božje

Čitanja: Ez 18, 25-28; Ps 25, 4b-6.7b-9; Fil 2, 1-11; Mt 21, 28-32

Isus govori prispodobu glavarima svećeničkim i narodnim starješinama, onima koji su o sebi samo dobro mislili, koji su sebe smatrali poštenim, pravednim i pobožnim pred Bogom, koji su čuvali “lijepo lice pred Bogom”, no nutrina im, naime, nije odgovarala vanjštini. Rekao im je Isus: “Carinici i grješnice su vas pretekli u Kraljevstvo Božje. Vi ste, oholice, na Ivanovo propovijedanje, kojim je ljude pozivao na obraćenje i pokoru, ostali isti kakvi jeste”. Carinici i bludnice su se pokajali i uvidjeli da im je srce zlo pak su ga mijenjali, obratili su se. Farizeji pak i narodne starješine nisu vidjele obraćenja mnogih koji su se na Ivanovo propovijedanje obratili nego su i dalje ostali tvrda i nepokorna srca. Božji sud ne ide za tim da čovjeka grješnika kazni. Bog želi da se i grješnik obrati i da živi. Božji sud oprašta i od grješnika čini pravednika. Očito je da je Isus imao dobru namjeru da svećeničke glavare i narodne starješine potakne na razmišljanje. Želio im je okrenuti oči prema vlastitoj nutrini, prema vlastitom srcu, da se zagledaju i da vide da bi štošta trebalo mijenjati, ali ne izvana nego iznutra. Nastavi čitati Put u Kraljevstvo Božje

Sveti Arkanđeli

Svi mi na zemlji živimo i žudimo da jednoga dana ugledamo presveto lice Božje. Čak su i najveći sveci htjeli čitavog života da bar malo osjete tu stvarnu prisutnost i lik Svevišnjega Oca, a kada i ako bi to makar malo osjetili ostali su promijenjeni za čitav život. Boga, u stvarnom liku, nikada nitko od ljudi nije vidio, a zamislimo da postoji zaista netko tko Ga neprestano promatra i nama je vrlo blizak, od Boga darovan – to su Anđeli.

Arkanđeli su duhovna bića, tj. dusi od Boga stvoreni koji “uvijek gledaju lice Oca Nebeskoga” (Mt 18, 10). I Očev su divni dar nama ljudima da nam objavljuju Njegovu slavu (grč. angelos znači glasnik), te nas neprestano prate i naše molitve uzdižu k Bogu. Svaki od nama poznatih arkanđela u svojem korijenu imena na neki način sadrži opis, poslanje i zadatak postavljen od Boga. Nastavi čitati Sveti Arkanđeli

Duhovna obnova i program za „Miholje 2020.“

I ove godine, naša će se župa pripremiti prigodnom duhovnom obnovom – trodnevnicom, za proslavu našeg župnog blagdana sv. Mihaela ark. Ove godine, duhovnu obnovu predvodi poznati franjevac konventualac fra Zdravko Tuba. Duhovna obnova započinje u župnoj crkvi u 18 sati.

Nedjelja, 27. 09. 2020.:
župna crkva u 18 sati – svečani koncert zbora „Chorus angelicus“ i komornog orkestra – „Pjesma hvale i slave“

Ponedjeljak, 28. 09. 2020.:
župna crkva u 18 sati – duhovna obnova

Utorak, 29. 09. 2020., blagdan sv. Mihaela ark.:
8 sati – misa
11 sati svečana misa koju prevodi biskup, mons. Bože Radoš
18 sati – misa Nastavi čitati Duhovna obnova i program za „Miholje 2020.“

Svečani koncert uoči blagdana sv. Mihaela ark.

U nedjelju, 27. 09. 2020. u župnoj crkvi u Sračincu u 18 sati je svečani koncert pod nazivom: „Pjesme hvale i slave“ koji će imati poznati i nagrađivani zbor „Chorus angelicus“ iz Varaždina koji vodi mo. Anđelko Igrec, a nastupit će zajedno sa komornim orkestrom. Ovim koncertom ćemo i pjesmom dati Bogu čast i slavu kao i zahvalu na daru sv. Mihaela ark. za našeg nebeskog zaštitnika.
Svi ste pozvani doći, a ulaz je besplatan.

Velikodušni Bog

Čitanja: Iz 55, 6-9; Ps 145; Fil 1, 20c-24.27a; Mt 20, 1-16a

Čovjekov rad je oduvijek bio predmet trgovine među ljudima. Jedni su rad prodavali, a drugi su njihov rad kupovali jer su ga trebali i za vrijednost rada su se pogađali. Isus baš u današnjoj prispodobi tumači ovaj problem. Radnici čekaju da ih netko unajmi. Gospodar vinograda kupuje njihov rad i pogađa se s njima – jedan denar za dan njihovog rada. Kad su na koncu dana vidjeli kako gospodar isplaćuje onima zadnjima, nadali su se više. No, ovdje gospodar nije dijelio zasluge nego svoju dobrotu. Oni koji su bili nezadovoljni primili su onoliko za koliko su se pogodili. Onima pak koji su došli kasnije gospodar ne isplaćuje po pogodbi, jer se s njime nisu ni pogađali, nego po svojoj dobroti. On želi i njima biti jednako dobar i daje im po denar kao i onima koji su se s njime pogađali.. Nastavi čitati Velikodušni Bog

Prvi i posljednji

Bog, iz svoje ljubavi, u svoj vinograd poziva svakog čovjeka. Poziv nije svima upućen u isto vrijeme, ali se od svakoga traži ustrajan rad. Na koncu će svi dobiti plaću, već kako Gospodar bude htio, i nitko nema pravo biti zavidan nego zahvalan. Gospodar ima pravo svoju dobrotu iskazati i onima koji, možda prema našoj mjeri, to ne zaslužuju. Naša nas zavist nikamo ne vodi, nego nas samo može isključiti iz Gospodareve dobrote. Očito je da se pod Gospodarom misli na Boga i njegov postupak prema ljudima. Odnosi u Božjem kraljevstvu ne počivaju na matematičkoj pravednosti, a pogotovu ne na ljudskim mjerama, nego su utemeljeni na Božjoj dobroti i ljubavi. Bog, naime, u svojoj ljubavi neće nikoga oštetiti, ali će onima koji su najviše potrebni njegove milosti, najviše i pomoći. Tko uistinu želi biti građanin Božjeg kraljevstva mora svoj poglede uskladiti s Božjim mjerama, jer se vrlo lako može dogoditi da “oni koji misle kako su prvi postanu posljednji.“

„Upoznajmo katoličke novine Glas koncila“

Glas koncila je pokrenuo akciju da vjernike upozna sa svojim tiskovinama, osobito sa Glas koncila. Zato će se u našoj župi od 16. 08. – 20. 09. 2020. besplatno dijeliti Glas koncila, a danas, u nedjelju 20. 09. 2020. će doći u našu župu predstavnik Glasa koncila koji će predstaviti Glas koncila i tada ćete moći kupiti po povoljnim cijenama knjige koje izdaje Glas koncila. Svi koji se želite pretplatiti na Glas koncila kako bi vam on dolazio na kućnu sdresu, možete si uzeti i pristupnicu.

Proslava Male Gospe u Sračincu

Danas, u nedjelju, 13. 09. 2020. župa slavi rođenje BD Marije ili Malu Gospu. Zato nema mise u župnoj crkvi već je svečana misa u 11 sati kod kapele Male Gospe (Dravska ulica u Sračincu). Misu predvodi biskup u miru, msgr. Josip Mrzljak, pa vas pozivam da u što većem broju dođete na tu misu koja će biti na otvorenome gdje nema opasnosti od zaraze virusom. U slučaju kiše ili jako lošeg vremena, misa će biti u župnoj crkvi.

Oproštenje

Čitanja: Sir 27, 33 – 28, 7; Ps 103; Rim 14, 7-9; Mt 18, 21-35

»Gospodine, koliko puta da oprostim bratu svomu ako se ogriješi o mene? Do sedam puta?« Kaže mu Isus: »Ne kažem ti do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam.«

Današnje nam Evanđelje iznosi, do tada nečuveni, način uspostavljanja porušenih ljudskih međuodnosa. To nam nije zapisala ni jedna ljudska mudrost. To je mogao samo Bog učiniti i tako čini. Za sav ljudski dug, za sav ljudski grijeh, za sve ljudske uvrede Bog je našao način na koji će ga izbrisati. Svoga vlastitog Sina poslao je na križ gdje umirući moli: “Oče, oprosti im jer ne znaju što čine”! Tako bi morao učiniti svaki kršćanin. Sveti papa Ivan Pavao II. Otišao je u rimski zatvor da bi oprostio Turčinu koji je na njega pucao i teško ga ranio. Kroz dugu povijest Crkve nije poznato da su se pape, biskupi ili svećenici osvećivali svojim neprijateljima. Kakvim se sve zlom i klevetama nisu nabacivali komunisti na Crkvu i njezine službenike u nedavnoj prošlosti, ali Crkva se ne osvećuje, nego prašta. Nastavi čitati Oproštenje