Povijest župe

Mnogi ispituju kao je nastalo ime mjesta Sračinec. Mnoga okolna mjesta su dobila ime po svojem svecu zaštitniku, ali ne i Sračinec.

Očito je da je mjesto nastalo prije nego je dobilo svoga sveca zaštitnika.nema povijesnih podataka o nastanku imena mjesta, ali postoji stara predaja koja kaže da su na tom prostoru neki redovnici imali svoje posjede. Tomislav Đurić u svojoj knjizi“Legende puka hrvatskog“ spominje da su to bili Pavlini, ali je lako zaključiti da su mogli biti i Križari. Bili su to redovnici-ratnici koji su nastali u svetoj zemlji u 11 i . Sa namjerom da štite sveta mjesta i hodočasnike od pogana. Svi su oni imali i svoje posjede širom Europe. Taj red postoji još i danas u neposrednoj blizini u Sloveniji ali kao svećenici u župama  gdje su ti redovnici imali svoje posjede. To su župe: Središče ob Dravi i Ormož. U Sloveniji se članovi toga reda zovu Križniki. Vjerojatno su ti redovnici imali i sa ove strane Drave svoje posjede. U ta vremena, redovnici su imali svoju redovničku odjeću, koja se sastojala od dugog bijelog habita, a na prsima su imali veliki križ. Preko habita su stavljali crni dugi plašt ili pelerine, kako je to običaj i danas u nekih redovnika. Po svojoj odjeći, izvana crni, a iznutra bijeli, u narodu su prozvani Srakari, jer su ih podsjećali na pticu svraku (taj naziv su u povijesti nosili i redovnici cisterciti). Kmetovi koji su radili na njihovim imanjima su također bili prozvani, od okolnog stanovništva, Srakari, po kajkavskom nazivu za pticu “sraku“

Taj naziv je ostao sve do danas i za mjesto ali i za njezine stanovnike koji se nazivaju Srakari i Srakarice (a ne Sračinčani ili Sračinčanke).

Selo Sračinec se prvi puta spominje u povijesti 1552. godine. Nakon borbe s Turcima na viničkom polju, kako izvještava Nikola Zrinski i Luka Sekelj, opljačkana su i popaljena mnoga sela u okolici. Ubirač poreza Ambroz Gregorijanac, izvještavaa da su potpuno spaljena sela: Sračinec, Trnovec, Vidovec, Biškupec, Obrež, Čeprlinec i Velkovec, pa nije uspio ubrati porez. Ovaj palež učinila je Turska vojska pod zapovjedništvom Ulama-bega.

Godine 1553. je zapisano da u selu Sračinec živi samo jedan vlastelinov kmet.

Godine 1566. upisan je u porezni registar Zrachynecz (Sračinec) i Zrepychar ili idugim imenom Twybovecz (Svibovec)..

Povijest bilježi kako je kralj Maksimilijan, 31. prosinca 1567. dao selo Sračinec gradu Varaždinu.

Od 1567.  selo Sračinec je pripadalo gradu Varaždinu i varaždinskom župniku. Prema tadašnjem običaju, kako je zapisano 1587. sela Sračinec i Svibovec daju kmetska davanja varaždinskom župniku, na način kako je to zapisao tadašnji župnik Antun Vramac; dobiva tri voza drva, dva kopuna i šest kruhova za godinu dana.

Sela Svibovec i Sračinec (Hrašćica još nije postojala) pripadaju župi Varaždin sve do 1961. kada selo Sračinec postaje samostalna župa.

Župa danas broji oko 6 000 župljana i nešto malo više stanovnika. Uz samo mjesto Sračinec (4000 vjernika) u župu pripadaju i mjesta Svibovec Podravski (1000 vjernika) i Hrašćica (oko 1000 vjernika).

Župa i župna crkva su posvećene sv. Mihaelu ark (29. rujan). Župa ima jednu filijalnu crkvu sv. Benedikta u Svibovcu Podravskom. Prostire se na području dvije općine: Sračinca i Varaždina. Pripada Varaždinskoj biskupiji i donjovaraždinskom dekanatu.

Sadašnji župnik je vlč. Siniša Dudašek.

U župi djeluju i dva vjeroučitelja: Vlatka Ivek, dip. teolog, koja je ujedno i orguljaš i Krešimir Hublin, dip. teolog.