sv.Mihael ark.

1. čitanje: Sir 24,1-2.8-12 : Mudrost se Božja nastani posred izabranog naroda
Psalam: Ps 147: RIJEČ TIJELOM POSTADE I NASTANI SE MEĐU NAMA
2. čitanje: Ef 1,3-6.15-18: Po Isusu nas predodredi za posinstvo
Evanđelje: Iv1,1-5.9-14: Riječ tijelom postade i nastani se među nama

Ivan, jedini među evanđelistima, ne započinje evanđelje pričom, nego pjesmom koja se probija kroz prostor i vrijeme: u početku bijaše Riječ i Riječ bijaše Bog, izvorište iz kojeg sve počinje i ima smisla.

“Bog je postao čovjekom da bi čovjek postao Bogom” veli sveti Augustin i upućuje na dva velika otajstva naše vjere.

Prvo otajstvo kaže da je Bog postao čovjekom. To se otajstvo naziva i otajstvom Kristova utjelovljenja. Kao druga božanska osoba, Bog je postao čovjekom kako bi nas mogao poučiti svemu što nam je potrebno za uspješan život, kako bi mogao za nas trpjeti i umrijeti i tako nam dati spasenje. Nažalost, mnogi ljudi ne razumiju ovu stvarnost. Oni misle da se Bog jednom zauvijek pretvorio u čovjeka. Ali to nije tako, Bog se ne može zauvijek promijeniti u ljudsko biće, jer on je pravi Bog i pravi čovjek u isto vrijeme. On je uvijek isti jučer, danas, sutra i zauvijek. To je istina o Božjem utjelovljenju u njegovu sinu Isusu – njegovoj se božanskoj naravi pridružila ljudska narav. Postao je čovjekom tijelom i dušom poput nas, postao je poput nas ljudi – osim u grijehu – ali je u isto vrijeme ostao Bog.

Isus nikada ne prestaje biti Bog. Kad sveti Augustin kaže da čovjek treba postati Bog, mnogima je to neshvatljivo. Kažu: “Bio bih „supermen“. Ali ja nisam svemoćan i sveznajući, ja ne mogu stvoriti svijet.” To je istina, ali ne zaboravimo da smo krštenjem postali djeca Božja. Kroz ovo smo također preuzeli božansku narav. A to znači da trebamo slijediti Krista u svom životu. Možda će nam netko reći: „Da, ti si dijete Božje, ti si preuzeo božansku narav, ali ja nisam! Jesi li pametniji od mene, zdraviji od mene ili bolji od mene. Možeš li ti učiniti nešto što ja ne mogu?” Kako bismo odgovorili na ovaj prigovor i ovo pitanje? read more…

1. čitanje: Sir 3, 2 – 6, 12 – 14 : Odrasla djeca nemoćnih roditelja
Psalam: Ps 84: BLAŽENI KOJI PREBIVAJU U DOMU TVOME GOSPODINE
2. čitanje: Kol 3, 12- 21: Podnosite jedni druge praštajući si…
Evanđelje: Lk 2, 41 – 52: Žalosni smo te tražili

Blagdan svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa uveo je u liturgiju božićnog vremena god. 1921. papa Benedikt XV. Na taj je način ovaj blagdan još jače povezan s Božićem koji je sam po sebi najveći obiteljski blagdan. Crkva za kršćanski temelj Ii uzor suvremene obitelji stavlja Isusa, Mariju i Josipa i od njih želi isprositi sve milosti potrebne svakoj obitelji, jer inače ne bi bila kršćanska.

Bog sâm je podržavatelj ljudske ljubavi, On je njezin čuvar i blagoslovitelj. Bog nije stvorio čovjeka sama: od početka muško i žensko stvori ih. Zato njihovo združenje tvori prvi oblik zajednice osoba: prvu obitelj.

Čovjek je naime po svojoj najdubljoj naravi društveno biće i bez odnosa s drugima ne može ni živjeti ni razviti svoje sposobnosti.

Stoga je i sam Sin Božji, Isus Krist, kao čovjek htio biti članom ljudske obitelji: jedinstvene, a također i posve obične. Jedinstvene po svom božanskom plodu, Isusu, koji je na čudesan način darom stvaralačkog Duha Božjega niknuo iz Marije koja, po Božjem planu, bijaše zakonita žena Josipova. read more…