1. čit. : Am 8, 4-7: Protiv onih koji kupuju siromaha za novac
Ps 113: HVALITE GOSPODINA KOJI IZ GLIBA VADI SIROMAHA
2. čit. : 1Tim 2, 1-8: Neka se obavljaju prošnje Bogu za sve ljude.
Ev. : Lk 16, 1-13: Ne možete služiti Bogu i bogatstvu
Evanđelje nam govori o nepoštenom upravitelju optuženom za rasipanje imovine svoga gospodara. Bogati upravitelj je lik nebeskog Oca i predstavlja svakoga kome je dana milost, kojemu je povjerena briga za ljude. To su sva Božja dobra koja ostaju: da, ljudi, priroda, stvari nisu imovina već odgovornost za koje ćemo jednog dana dati račun.

Upravitelj iz Evanđelja drži čudan govor: „Što da učinim kad mi gospodar moj sve oduzme? Nisam sposoban za kopanje, ne želim raditi, ne želim tražiti pomoć jer me je sram. . . “. I tako, u ovom stanju slabosti, planira: razdijeliti ću to nepravedno bogatstvo. Tako taj nepravedni upravitelj ne rasipa dobra kojima je upravitelj, već ih poštuje, dijeleći ih s onima koji nemaju ništa. Tu je radosna vijest, evanđelje: dobro djelo jest podijeliti novac nepravde siromašnima, a ne ljubomorno ga zadržati za sebe. Zato mu Isus čestita!
To vrijedi i za nas: koliko puta, posebno u teškim vremenima, stvari koje su se prije činile važnima više nisu važne. Koliko se prioriteta mijenja! Ne susreće li se mnogo ljudi s Gospodinom u teškim vremenima?
Kada smo spremni napustiti stvari za koje smo toliko naporno radili, kada smo spremni napustiti zemlju koju smo naslijedili kako ne bismo izgubili voljene, kada smo krotkiji, kada izbjegavamo prilike za svađu, ovdje hodimo da ljubimo kao što Bog ljubi: ne po dobitku, već po ljubavi.

Da nas spomen na naše pokojne okrijepi nadom u vječni život.







