Sve objave od Urednik

Preobraženje

ČITANJA: Post 15, 5-12. 17-18; Ps 27; Fil 3, 17 – 4, 1; Lk 9, 28b-36

Već smo dobrim korakom zakoračili u Korizmu. Biblijska čitanja u korizmenom vremenu govore o pokori, postu, odricanju i molitvi te na neki način već najavljuju Isusovu muku.

Današnje sveto Evanđelje kao da odskače od Korizme i govori sasvim drugačije – govori o slavi, o viziji buduće sjajnog života koji Isus pokazuje trojici svojih apostola: Petru, Jakovu i Ivanu. No, u njihovom društvu u času Isusovog preobraženja, piše evanđelista, pojavili su se Ilija i Mojsije te razgovarali s Isusom o njegovoj muci i smrti u Jeruzalemu. Kao da ovo evanđelje najprije želi pokazati slavu koja Isusa čeka, ali i sve nas. No, do nje se može doći kao i Isus – preko trpljenja, muke i smrti do časa proslavljenja koje dolazi na kraju ovog mučnog puta.

Isus kao da nam na taj način kaže: Ne možete preskočiti ništa. Preskok nije moguć u životu. Povijest treba nastaviti – još moramo ići kroz ljudsku povijest, a to je rad, muka, patnja, trpljenje pa i smrt, a tek onda dolazi ono neviđeno lijepo i dobro. Nastavi čitati Preobraženje

Razmatranje iz poruke pape Franje za Korizmu

Draga braćo i sestre, svake godine Bog nam, po Majci Crkvi, daje »da radosno čekamo vazmene blagdane, pokorom čistimo dušu, revnije se molimo i vršimo djela ljubavi te nas primanjem svetih otajstava obdari svojim božanskim životom« (Predslovlje korizmeno, I). Na taj način možemo, od Uskrsa do Uskrsa, kročiti prema dovršetku onog spasenja koje smo već primili kao plod Kristovog vazmenog otajstva.

Draga braćo i sestre, „korizmeno” razdoblje od četrdeset dana koje je Sin Božji proveo u pustinji stvaranja imalo je za cilj ponovno tu pustinju pretvoriti u onaj vrt zajedništva s Bogom koji je postojao prije istočnoga grijeha (usp. Mk 1, 12-13, Iz 51, 3). Neka naša korizma ove godine bude putovanje tim istim putem, donoseći Kristovu nadu također svemu stvorenom, kako bi se »oslobodi[lo] robovanja pokvarljivosti da sudjeluje u slobodi i slavi djece Božje« (Rim 8, 21). Ne dopustimo da to milosno vrijeme prođe uzalud! Molimo Boga da nam pomogne krenuti na put istinskog obraćenja. Odbacimo svoju sebičnost i zaokupljenost samima sobom i okrenimo se Isusovu Vazmu. Budimo blizu našoj braći i sestrama u nevolji, dijeleći s njima naša duhovna i materijalna dobra. Na taj način, konkretnim prihvaćanjem Kristove pobjede nad grijehom i smrću u svome životu, njezinu ćemo moć preobrazbe ižaravati na sve stvoreno.

Molitva pape Leona XIII. sv. Josipu

K tebi se, o sveti Josipe, utječemo u svojoj nevolji. Za ljubav koja te je s neoskvrnjenom Djevicom i Bogorodicom vezala i za očinsku ljubav kojom si dijete Isusa grlio, smjerno te molimo da baštinu koju je Isus Krist svojom krvlju otkupio, milostivo pogledaš te našoj nevolji svojom moći u pomoć pritečeš. O brižni čuvaru božanske obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa Krista; ne daj, Predragi Oče, da nas okruže zabluda i pokvarenost.

Budi nam s neba milostivo u pomoći, o naš jaki zaštitniče, u borbi s vlašću tmine, pa kao što si nekoć dijete Isusa iz najveće pogibli života izbavio, tako i sada brani Svetu Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih te nas svakoga pojedinog trajno uzmi pod svoje okrilje da mognemo po tvojem uzoru i tvojom pomoći sveto živjeti, blaženo umrijeti i u nebu vječno blaženstvo zadobiti.

Napasti

ČITANJA: Pnz 26, 4-10; Rim 10, 8-13; Lk 4, 1-13

Današnje nam sveto Evanđelje govori kako je đavao napastovao i iskušavao samog utjelovljenog Sina Božjega – Isusa Krista. Mnogi se pitaju zašto je Bog to dozvolio? No, znamo da je Bog predao svoga Sina u ruke grješnih ljudi koji su ga ponižavali, vrijeđali, mučili i na kraju pribili na križ.

Isus je, makar Sin Božji, pravi Bog i pravi čovjek, htio biti kao i svaki čovjek u svemu jednak ljudima osim u grijehu. Kako nam svjedoči sveto Evanđelje, bio je podložan i napastima.

Napast i napasnik je tu u nama, ali i oko nas. Što učiniti s napastima? Pripovijeda jedna zgoda iz redovničkog života. Na jednom brijegu fratri su imali samostan. Jednog dana mladi se fratar potuži svome poglavaru da ga strašno muče napasti. Poglavar ga uzme za ruku i izvede iz samostana van, a vani je puhao jaki vjetar i reče mladom fratru: „Uzmi ovaj plašt i njime zaustavi ovaj vjetar!“ Mladi ga fratar čudno pogleda i reče: „To nije moguće.“ „E, dragi brate, tako ti isto nije moguće zaustaviti napasti. Kad jako puše vjetar omotaj se čvrsto svojim plaštem i ne dozvoli da ti hladnoća dopre do tijela. Tako možeš hodati i po vjetru, a da se ne smrzneš. Tako i napasti – omotaj se i ne daj da ti napasti zarobe srce i hodat ćeš kao dobar fratar i među napastima.“ Nastavi čitati Napasti

Razmatranje iz poruke pape Franje za Korizmu

Razorna moć grijeha. Naime, kad ne živimo kao djeca Božja često se ponašamo destruktivno prema našim bližnjima i drugim stvorovima – pa i prema sebi samima – budući da počinjemo, više ili manje svjesno, držati da možemo s njima činiti sve što nam je volja. U nama tad prevlada neumjerenost: počinjemo živjeti životom kojim se krše granice koje naše ljudsko stanje i sama priroda traže da poštujemo i povoditi se za onim neobuzdanim željama koje se u Knjizi Mudrosti pripisuju bezbožnicima, to jest onima koji u svojim djelovanjima ne misle na Boga i nemaju buduće nade (usp. 2, 1-11). Ako nismo trajno usmjereni prema Uskrsu, prema obzoru uskrsnuća kao cilju, jasno je da se na kraju počne nametati logika izražena u sloganima: želim sve i to odmah i ma koliko imao to mi nije dosta. Nastavi čitati Razmatranje iz poruke pape Franje za Korizmu

Posti od…

Posti od zavisti, posti od površnosti, posti od neljubaznosti, posti od srditosti, posti od gunđanja i nezadovoljstva, posti od gorčine, posti od nestrpljenja, posti od pustih i nepotrebnih briga, posti od ogovaranja, laži i klevetanja, posti od psovke i nepotrebnih riječi, posti od oholosti, posti od škrtosti, posti od zavisti, posti od nepravde…. . i ljubi Boga nadasve i bližnjega kao sama sebe, i tada će ti korizma donijeti puno dobrih plodova.

Dobrota srca

Čitanja: Sir 27, 4-7; Ps 92, 2-3. 13-16; 1Kor 15, 54-58; Lk 6, 39-45

Oduvijek su postojala natjecanja među ljudima. Čovjek se uvijek s drugima uspoređivao i ocjenjivao sebe i druge. Jasno je da bi svatko želio biti najbolji – barem bolji od drugoga pokraj sebe. Uspoređivanje i ocjenjivanje, na žalost, često ima teške i zle posljedice među ljudima u svim ljudskim zajednicama.

Zato je u Starom zavjetu, a i sam Isus to uspoređivanje i ocjenjivanje drugoga podvrgnuo kritici i upozorio na opasnost za ljudsko društvo koje često izlazi iz toga ocjenjivanja. Kad bi ta uspoređivanja i ta ocjenjivanja uvijek u sebi sadržavale istinu, pravdu, poštenje, ta bi uspoređivanja bila na izgradnju, ali ako poprime samo prizvuk zlobe i zloće, nepoštenja, laži, to uspoređivanje rađa velikim zlom.

Sjetimo se Isusovih riječi: „Izvadi brvno iz oka svoga da bi bolje vidio trun u oku brata svoga.“ Ta Isusova rečenica očito razlikuje ljude koji loše prosuđuju druge. Ako netko ima brvno u oku manje može vidjeti od onoga tko ima samo trun, to jest, znači da bi čovjek morao gledati pravedno i prema sebi i prema drugome. Nastavi čitati Dobrota srca

Post i nemrs

Što je post?

Post je dobrovoljno odricanje od stvari potrebnih za život – hrane, pića, odmora, sna, provođenja vremena s drugima, medija itd. To je tjelesna žrtva za tjelesnu ili duhovnu dobrobit.

Koristi koje donosi post?

  1. Post je učinkovito oruđe koje nam može pomoći da se borimo sa snažnim tjelesnim željama. Post smanjuje prirodne želje pomažući nam da ih stavimo pod kontrolu.
  2. Post se može koristiti u vremenima posebnih iskušenja kad moramo ovisiti o Bogu da nas izbavi ili da učini nešto teško, ali vrlo važno.
  3. Post nam može pomoći da donesemo važne i presudne odluke. Post, molitva i čitanje Božje riječi potiču duhovnu osjetljivost i mogu nas dovesti u stanje izvanredne mentalne jasnoće te nas pripremiti za silna Božja djela.
  4. U vremenima krize i bolesti post može biti od pomoći. Kad se to dogodi, post i molitva mogu nas dovesti bliže Boga kako bi nas iscijelio i obnovio.

Nastavi čitati Post i nemrs

Biti na sliku Nebeskog Oca

Po mnogim crkvama, osobito po prošteništima, kao na primjer Mariji Bistrici, ima na stotine kamenih ploča na kojima su ispisane zahvale i uslišanja. Na primjer: hvala ti za ozdravljenje; za sretan povratak iz zarobljeništva; za sretan uspjeh operacije; za sretan povratak iz olujnog mora i mnoštvo drugih. No, jedna ploča izaziva posebnu pažnju. Na njoj piše: „Majko, Božja, hvala ti na uslišanju, što sam mogla oprostiti svom smrtnom neprijatelju.“ Ova je ploča i ova zahvala na njoj u duhu današnjeg svetog Evanđelja gdje Isusova riječ glasi: „A vama koji me slušate kažem: Ljubite svoje neprijatelje. Činite dobro onima koji vas mrze. Blagoslivljajte one koji vas proklinju. Opraštajte pa će i vama biti oprošteno.“ Kršćanin ne može biti čovjek mržnje i osvete. Mržnja je daleko strašniji otrov nego alkohol i droga. Od alkohola se čovjek može otrgnuti, a mržnja iznutra grize čovjeka i čini ga nesposobnim ispravno gledati i prosuđivati. Čovjek mržnje vidi na drugom i ono zlo i onu manu koju drugi niti nema. Mržnja ruši prijateljstvo i rodbinstvo. Mržnja gazi po tuđem poštenju, izobličuje sebe i druge. Već u početku Crkve apostoli su upozoravali na zlo i grijeh mržnje. Nastavi čitati Biti na sliku Nebeskog Oca

Pozvani na ljubav

– meditacija –

Sve je u svijetu i našem životu usredotočeno na ljubav kao temeljnu i vječnu stvarnost. Božja se Ljubav objavljuje u stvaranju, u daru svoga Sina i Duha Ljubavi, u pobožanstvenjenju čovjeka. Moja je životna zadaća da u svemu pronađem Boga, njegovu prisutnost, njegovo djelovanje – da bih mu vratio ljubav za Ljubav. Zato se i dalje trebam oslobađati, razvlašćivati samog sebe od svega što nije Bog. Isus Krist je Ocu u ljubavi vratio Sebe i cijeli svijet. Ja kao Isusov učenik sebe i sve oko sebe vraćam Bogu u ljubavi i u svemu ispunjavam Volju Božju. Od Boga želim samo Milost i Ljubav. Kao Isusov učenik prihvaćam i križ, jer je on najuočljivija manifestacija Ljubavi Božje prema meni i moje ljubavi prema Njemu. Od Golgote dalje svagdašnji križ je izvor života. Nastavi čitati Pozvani na ljubav

Čovjek – slika Božja

Biblijski pisac tvrdi da je čovjek stvoren na Božju „sliku“ i „priliku“. Prvi izraz, „slika“, znači da je čovjek biće koje Boga na zemlji „odslikava“, odnosno odražava i očituje.“Biti slika i prilika Božja“ znači, dakle, da je čovjek – svaki čovjek – Bogu sličan i Božji je predstavnik na zemlji. Odatle – iz ove biblijske istine – proizlazi krš­ćanski nauk o dostojanstvu ljudskoga bića. S obzirom na to da je stvoren na „Božju sliku i priliku“, čovjek među stvorenjima posjeduje posebno dostojanstvo. Njemu – i samo njemu – dano je biti odrazom i očitovanjem Boga na zemlji, što njegov život čini iznimno vrijednim i dragocjenim, dragocjenijim od života svakog drugog stvorenja i od uopće svega stvorenog. Svaki ljudski život, život je Božje slike i prilike, i svaki napad na tu sliku napad je na samoga Boga. Nastavi čitati Čovjek – slika Božja

Božji proglas

Isusov govor o Blaženstvima, iznenađujuće je oprečan filozofiji i ponudi ovoga svijeta. Krist nudi ono što svijet odbacuje. On kaže: Blago vama siromasi, jer vama pripada i posjedovat ćete Kraljevstvo Božje. Blago vama koji sada gladujete, vi ćete se nasititi. Blago vama koji sada plačete jer ste prezreni, odbačeni, izrabljivani, mučeni, pogaženi, bez časti, bez dostojanstva. Vi ćete se smijati. Sve ovo, naime, baš sve, dolazi Bogu na naplatu. Blago vama koje ovdje svijet mrzi, kojima se svijet ruga, koje svijet pogrđuje, koje svijet tjera na rub društva, koje svijet optužuje. Radujte se, čeka vas plaća na nebesima, jer sve dolazi na naplatu.

Zbog te oprečnosti, Isus ponudu svijet i svjetsku filozofiju zato ne ostavlja bez osude. Krist je poviknuo: „Jao vama bogataši. Nema za vas Božje nagrade. Vi ste svoju nagradu primili ovdje. Sva plaća vaša je bogatstvo koje ćete morati ostaviti drugima. Jao vama koji ste sada siti, vi ćete gladovati. Vaše jelo ostavit će vas gladnima. Hrana vam više neće biti radost, užitak, nego patnja i glad. Jao vama koji se sad smijete, koji grabite užitke ovoga svijeta, ovaj smijeh će vam se pretvoriti u plač. Jao vama koji ste puni hvale, časti i vlasti. Okrenut će se protiv vas. Tako su činili lažnim prorocima oci njihovi. Oni koji vas časte i slave i hvale, vrlo se brzo okrenu protiv vas.“ Krist jasno pokazuje gdje je njihov završetak.

Nitko od nas ne će izbjeći ove dvije ponude, ove dvije filozofije: ponudu svijeta i ponudu Isusovu. Nastavi čitati Božji proglas

Blaženi siromasi duhom, blaženi milosrdni…!

Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!
U Bibliji je blažen narod koji je Božja baština, osoba koja razmišlja o mudrosti i umuje razborito, Marija je blažena jer je povjerovala i nosila Isusa. Blažen je onaj koji je izuzetno sretan, ushićen, vedar. Siromasi su blaženi zato jer je Isus postao siromah, ljudima obličjem nalik. A siromah duhom je onaj koji shvaća svoju nedostatnost i stoji pred Bogom poput golorukog prosjaka, potpuno otvoren Bogu i svjestan da sve što ima jest Božji dar. Božji siromasi ili „siromasi duhom” su oni kojima je Bog jedini istinski oslonac te žive pred njim u punom predanju. Prvim blaženstvom Isus zapravo želi da čovjek bude slobodan od svega za Boga jer znamo da se bogatstvo može lako pretvoriti u idolopoklonstvo koje nas vodi u propast. Jedino slobodni i potpuno otvoreni za Boga primaju Kraljevstvo Božje kao najveći dar.
Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe! Nastavi čitati Blaženi siromasi duhom, blaženi milosrdni…!

Pozvani

Ni jedan čovjek nije slučajno „pao“ na zemlju. Ljudi su duboko uvjereni da je život jedna neshvatljiva vrijednost koju nitko sam nije mogao zaslužiti, nego mu je život darovan, poklonjen. Kažu misliocu da je čovjek „pozvan na život“.

Tri su poziva upućena svakom ljudskom biću. Prvi poziv – budi čovjek. Drugi poziv – budi vjernik Bogu, budi kršćanin. I treći poziv – budi ono što jesi po svom životnom odabiru i zanimanju. Čovjek kršćanin biti znači biti bogolik – Kristolik. Bog na taj lik poziva sve nas već po samom krštenju. Budi zato kršćanin po svom zvanju ili zanimanju. Bog poziva ljude da u poretku ovoga svijeta jedan drugome stoji na službu. Različite su potrebe, a i različita zvanja i zanimanja. Sva ta zvanja, pozivi ili zanimanja možemo podijeliti na svjetovna i duhovna zvanja. Bog poziva ljude da u službi drugima i na ovom svijetu jedan drugome služe. Zato ima različitih zanimanja čisto materijalne naravi pa sve do onih čisto intelektualnih i kulturnih.

Duhovna zvanja su specifična zvanja jer nemaju na ovom svijetu i na ovoj materiji oslonca. Njihova djelatnost se ostvaruje samo na vjerskom, religioznom polju. Na primjer, svećenički poziv, redovnički poziv, misionarski poziv, je poziv za službu u kršćanskoj zajednici. Za takvo duhovno zvanje potreban je na posebni način Božji poziv i nitko si ga ne može prisvojiti za sebe, jer je on posebni dar od Boga za zajednicu – crkvu. Nastavi čitati Pozvani

Razmišljanje o Blaženoj Devici Mariji

Znamo da je povijest Crkve učiteljica života, a od nje saznajemo kako su se vjernici u nekim povijesnim razdobljima udaljili od vjere, napuštali sakramente i propadali u nemoralu. U takvim kriznim razdobljima bilo je zanemareno i štovanje BDM-je, a nepovezanost s njom znači kao da je nestalo zdravog duhovnog disanja i snage, djelovanja i uspjeha. Uvijek je tako – ako se čovjek udalji od Marije ne shvaća se pravo ni Isus Krist, ni cijeli Novi Zavjet. Ne uočava se ispravno niti spasenje niti Crkva.

Bez Marije, ne znamo kako bi Bog ušao u našu povijest, kako bi bio odgojen kao naš brat, tko bi ga brižno pratio u životu, tko bi s njim propatio toliku muku, tko bi čuvao najtopliji spomen na njega, tko bi okupljao i okuplja dan danas njegove zastrašene učenike oko Isusa. Nastavi čitati Razmišljanje o Blaženoj Devici Mariji

Proslava 70-te godišnjice braka ob. Žiher

Matej Žiher i Marija r. Kralj iz Svibovca Podravskog, proslavili su 6. 02. 2019., 70-u godišnjicu crkvenog vjenčanja (braka) koje je bilo 6. 02. 1949. godine u kapeli sv. Benedikta u Svibovcu Podravskom, a vjenčao ih je preč. Mlan Nikšić. Svečanost obnove zavjeta, molitva i blagoslov je bio u krugu uže obitelji i gostiju (zbog zdrastvenih razloga mladenaca) u obiteljskoj kući.

Čestitamo mladencima i neka ih Bog blagoslovi zdravljem te mirom i radošću zajedničkog života!

Proročka služba

Sveto Evanđelje današnje nedjelje opet promatra Isusa koji je u sinagogi Nazarećana, Isusovih sumještana. Isus se među njima potvrđuje kao Učitelj, kao Prorok i Mesija. Tumači Sveto Pismo, tumači Božju riječ, a tumači je tako da se mnoštvo „divilo milini riječi koje su tekle iz njegovih usta.“ Očito je, po reakciji mnoštva, da je Isusovo tumačenje prodiralo u njihova srca. Očito je da je Isusova riječ padala na plodno tlo mnogih duša kao dobro sjeme na plodnu njivu koja će sigurno donijeti dobre plodove.

No, sveto Evanđelje iznosi dalje. Nije svekoliko mnoštvo jednako mislilo. Jedni su mrmljali, gunđali, pitali se međusobno: „Nije li ovo sin Josipov, drvodjelja?“ Njih nije zanimala riječ, njih su više zanimala usta odakle je riječ dolazila. Htjeli su mu dobaciti: „Što ti nama govoriš? Ti si kao i mi.“ Na njihovu kritiku Isus je spremno odgovorio starom poslovicom: „Ni jedan prorok nije dobro došao, nije dobro primljen u svom rodnom kraju.“ Najprije su galamili na Isusa, a onda ga odoveli na rub jedne litice da ga bace. Kaže evanđelista ali: „Isus prođe između njih i ode.“ Nastavi čitati Proročka služba

Borba dvaju svjetova

Sva naša životna borba vrti se oko dvije stvarnosti: Isus Krist je došao od Oca k nama da nam donese Božji svijet; da nas uvede u taj svijet, da nas povede kući, k Ocu.

Naša narav, suprotno, želi „prizemljiti“ nebeske stvari, Božju stvarnost, zarobiti je u naš mali, ograničeni, zemaljski, prolazni svijet; učiniti je slugom zemaljskim interesima.

Stvarni sukob ovih dvaju svjetova prepoznajemo skoro na svim stranicama Evanđelja. Isus i njegov svijet s jedne strane – njegovi učenici i njihov svijet s druge strane. Nastavi čitati Borba dvaju svjetova

Laička proročka služba u Crkvi

Pod imenom laici ovdje se podrazumijevaju svi vjernici, osim članova svetoga reda i redovničkog staleža odobrenog od Crkve, to jest vjernici koji – pošto su krštenjem združeni u jedno tijelo s Kristom, učinjeni Božjim narodom i na svoj način postali dionici Kristove svećeničke, proročke i kraljevske službe – koliko na njih spada, u Crkvi i u svijetu vrše poslanje svega naroda Božjega.
Laicima je, po njihovu pozivu, svojstveno da teže za Kraljevstvom Božjim, baveći se vremenitim stvarima i uređujući ih po Bogu (…). Na njih dakle osobito spada da sve vremenite stvari, s kojima su tijesno povezani, tako rasvijetle i urede da se uvijek vrše po Kristu te napreduju i budu na slavu Stvoritelja i Otkupitelja.
Laici ispunjuju svoje proročko poslanje i evangelizacijom, to jest navješćujući Krista „svjedočanstvom života i riječju”. Nastavi čitati Laička proročka služba u Crkvi