Badnjak dolazi od praslavenskoga korijena bъd, što znači bdjeti, a time nam se pred oči stavlja potreba posebne budnosti pred Kristov dolazak, takva koja podrazumijeva duhovnu spremnost i radost jer je sam Bog odlučio uzeti ljudsko tijelo da bi nas po svojoj žrtvi uzdigao u božanski život.
Zato i danas, iako to više crkveni propisi ne određuju, valja cijeniti činjenicu što se mnogi vjernici odlučuju postiti na Badnjak, no i tu treba skrenuti pozornost kako bi bilo dobro izbjegavati bilo kakav post koji bi označavao prejedanje u nemasnoj i nemesnoj hrani, nego obdržavati ono što obveza posta i inače znači, a to je najesti se tek jednom do sita. Ukoliko pri tome tu svoju žrtvu prikažemo Bogu kao znak zahvalnosti, zasigurno ne će izostati ni duhovni plodovi, koji su neusporedivo vrjedniji od onih isključivo zemaljskih.
Božićno nas drvce prisjeća i onoga drva križa na kojem je Spas svijeta visio i po kojemu nam je povratio izgubljenu milost. Stoga za vjernike božićno drvce nije tek obična dekoracija, nego snažan poticaj na razmišljanje o spasenjskom Božjem djelu, simbolično razapetom između prvoga i drugoga Adama, između odbacivanja i prihvaćanja Boga kao jedinoga Izvora svih izvora. Kako bismo jasnije razumjeli tolika otajstva, razumljivo je i što Crkva poučava da se tek na Badnjak kiti božićno drvce, jer tek tada, nakon četiri nedjelje ozbiljne priprave i intenzivnijeg duhovnoga života možemo u punom smislu riječi otvoriti i svoja srca i svoje obitelji za Božji dolazak.
Na to nas upućuju i svjećice koje se stavljaju na božićno drvce, jer ni njihova svrha nije tek u što ljepšoj dekoraciji, nego u činjenici da simboliziraju Mlado Sunce s visina, Onoga koji donosi istinsko svjetlo u naš mrak. Jednako tako i ukrasi koji se stavljaju na bor simbolički označuju sve one milosne darove kojima nas Krist obasiplje svojim utjelovljenjem. U tom svjetlu, ne treba prezati od takve božićne ornamentike i držati ju tek ljudskim kičem, ali joj svakako treba znati značenje i iz njega crpiti ljepotu svetosti Badnjaka, daleko od onih silnih praznovjernih elemenata koji izvanjski najčešće obilježavaju taj dan, kao i daleko od prizemnih natjecanja čiji će bor biti ljepši, bogatiji, blještaviji….
Vjera i djela