Današnji blagdan katolička je dogma koja tumači da je, jedinstvenom Božjom povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svog začeća. Marija je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha. Vjera u bezgrješno začeće otkriva nam da Bog ne dolazi k nama uništiti grijeh, već pokazati nam svoju ljubav i potaknuti nas da ljubimo jedni druge.

Bog preko onih koji bezuvjetno ljube neposredno uništava grijeh u ovome svijetu. Budimo instrumenti Božje ljubavi, budimo ti koji će ljubavlju pobjeđivati grijeh, a neka nam u tome pomogne Bog i Marija bezgrješno začeta. (Fra Petar Horvat)

Blagdan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije utemeljio je papa Siksto IV. godine 1476., a dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, na današnji dan 1854. godine. Kad se govori o bezgrješnom začeću, govori se o jednom predivnom fenomenu u Crkvi zvanom ”Sensus Fidelium” (”osjećaj vjernih”). Bog govori preko cijele zajednice vjernika. Zato je važna ova dogma koju je Crkva proglasila. U različitim tekstovima koje ćemo potražiti o današnjem blagdanu često se susrećemo i s navodima da mnoge vjernike zbunjuje ime blagdana, sastavljeno od dviju riječi: “bezgrješno” i “začeće”. Začeće novog čovjeka čudesni je događaj. Riječ je o trenutku ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića. Bezgrješnost i grijeh, jasno, krajnje su suprotnosti, dvije nespojive stvarnosti. Ljudi nisu bezgrješni, naprotiv, svi su grješni. “Svaki je čovjek grješnik”, kažemo s pravom, ali i tu je važno razlikovanje. Jedno su osobni grijesi koje može učiniti svaki odrastao i psihički normalan čovjek, a drugo je, kako crkveni nauk kaže, nasljedni, izvorni ili, najpoznatije rečeno, istočni grijeh s kojim se čovjek, po učenju Crkve, rađa. Čovjek nije za taj izvorni ili istočni grijeh osobno kriv, jer ovaj prvi grijeh “potječe” od prvog ljudskog para, od Adama i Eve, i svaki ga novi čovjek u trenutku svog začeća nasljeđuje. Po crkvenom nauku taj se “istočni” grijeh uklanja, “briše” krštenjem. Bog je Mariju od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu Njezine majke Ane, i to zato što ju je unaprijed odabrao da bude Majka Isusu Kristu. Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, kažemo otajstvu i članku vjere. Blažena Djevica Marija očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Živjela je život bez grijeha. Kad joj arkanđeo Gabrijel naviješta Božji plan da će biti Majka Spasitelja koga su proroci naviještali, pozdravlja ju riječima: ”Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!” Ona, bezgrješna i ponizna službenica Gospodnja, kazala je: ”Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!” (Lk 1,28.38). Vjera u bezgrješno začeće otkriva nam da Bog ne dolazi k nama uništiti grijeh, već pokazati nam svoju ljubav i potaknuti nas da ljubimo jedni druge. A ta ljubav uništava grijeh.

LaudatoTv