Blagdan Majke Božje Bistričke svoje korijene ima u višestoljetnoj pobožnosti hrvatskoga naroda prema Blaženoj Djevici Mariji, osobito prema njezinu čudotvornom kipu koji se čuva u svetištu u Mariji Bistrici. Zagrebački biskupi i kasnije nadbiskupi posebno su promicali ovo svetište, koje je postupno postalo najvažnije hrvatsko nacionalno marijansko proštenište.

Važan trenutak dogodio se 1715. godine kada je Hrvatski sabor, nakon oslobođenja od osmanske opasnosti, proglasio Majku Božju Bistričku zaštitnicom Kraljevine Hrvatske. Time je njezino štovanje dobilo i službenu društvenu i crkvenu potvrdu. Tijekom stoljeća razvijala se tradicija velikih hodočašća, zavjetnih procesija i svečanih misnih slavlja.

Posebno značenje blagdan je dobio nakon što je 1935. godine zagrebački nadbiskup, Alojzije Stepinac, obnovio nacionalna hodočašća u Mariju Bistricu. Kruna toga štovanja bila je 3. listopada 1998., kada je Ivan Pavao II. tijekom svojega drugog pohoda Hrvatskoj u nacionalnom svetištu proglasio blaženim kardinala Stepinca. Danas se blagdan Majke Božje Bistričke slavi 13. srpnja. Svake godine Majka Božja Bistrička okuplja na desetke tisuća hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Štovanje M. B. Bistričke potvrđuje duboku povezanost hrvatskoga naroda s Marijom, kojoj se vjernici utječu kao Majci, zaštitnici i zagovornici u svim životnim kušnjama.