Arhiva kategorije: Duhovne misli

Ovdje donosimo promišljanja o našoj vjeri.

Veliki četvrtak

Veliki četvrtak je dan ustanovljenja svetog Reda i Euharistije koje nema bez svećenika. Isus je ustanovio na posljednjoj večeri ova dva usko vezana sakramenta koja se međusobno prožimaju i jedan iz drugog izviru.

Euharistija je uvijek prisutni Krist koji je „žarko želio blagovati ovu pashalnu večeru”, želio je ostati sa mnom, biti moj životni suputnik; da ga uvijek mogu naći; kroza život putovati s Njim; razgovarati s Njim; boriti se s Njim; sve dijeliti s Njim.

Euharistija je osobni, prijateljski, susret s Kristom. Pod prilikama kruha i vina Isus mi prilazi na vidljiv način. Dopušta mi da dođem k njemu, da se družim s Njim. Ta me blizina malo po malo preobražava, da, prema onoj narodnoj: „Reci mi s kim si i reći ću ti kakav si“, Kristove misli postupno postanu moje misli; Kristovi osjećaji moji osjećaji; Kristovi planovi – moji planovi, Kristov svijet – moj svijet; Kristova ljubav – moja ljubav. Nastavi čitati Veliki četvrtak

Cvjetnica

Cvjetnica

ČITANJA: Iz 50, 4-7; Fil 2, 6-11; Lk 22, 14-23, 56

Danas ne slavimo samo spomen na jedan povijesni događaj, već danas prvenstveno izražavamo našu zahvalnost Isus na spasonosnoj muci, koja daje smisao svakom našem životnom križu koji i nama postaje put prema uskrsnoj radosti vječnoga života. Isus trijumfalno ulazi u Jeruzalem. Isus je Mesija, Otkupitelj, koji dolazi otkupiti, spasiti čovječanstvo od grijeha u koje je zagrezao. Zato mu kliče židovski narod, pozdravljajući njegov ulazak u Jeruzalem riječima: „Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!“. Isus ide u Jeruzalem kako bi dao svoj život za spas čovjeka, ali takva nesebična žrtva ima i svoju nagradu, a to je ponovno vraćanje života i zadobivanje punine vječnoga, blaženoga života. Zato Isus kaže da polaže svoj život, da bi ga mogao ponovno uzeti. I mi nasljedujemo Isusov život. I mi moramo biti svjesni da je i naš život posuđen od Boga, da je naše tijelo posuđeno od zemlje u koju će se na kraju i vratiti. Da sve što imamo mi zapravo ne posjedujemo, sve nam je posuđeno od Boga i sve će se Bogu vratiti. Samo je pitanje: da li idemo putem koji će i nama na kraju za nagradu vratiti naš život? Put kojim nam je ići je onaj Isusov, križni put, koji možemo prikazati slikom današnje Cvjetnice. To je put koji kroz muke, vodi u život. To je put pobjednika. To je put na kojemu se i mi trebamo u potpunosti, iz ljubavi, razdavati za obitelj, djecu, posao, za bolji i pravedniji Božji svijet. Tako ispunjavamo Isusovu zapovijed da svakodnevno uzmemo svoj križ i da idemo za njim- preko kalvarije u radost vječnoga života. Tako i naš križ nama postaje spasiteljski. Nastavi čitati Cvjetnica

Bog smilovanja

ČITANJA: Iz 43, 16-21; Fil 3, 8-14; Iv 8, 1-11

Svaki je čovjek grješnik u bliskom susretu sa zlom, sa ljudskom pravdom i zakonom, s Božjom blagošću i oproštenjem.

Evanđelista Ivan donosi jednu dramatičnu scenu – jedan jezivi prizor koji su priredili pismoznanci i farizeji. Pred Isusa su doveli jednu ženu. Bijesom u očima a lukavošću u srcu ženi su snovali najstrašniju osudu. U rukama su držali kamenje, a na usnama im je bila teška osuda i presuda. Jasno su rekli: „Ova žena, po Mojsijevu zakonu, mora umrijeti stravičnom smrću kamenovanja jer je učinila grijeh preljuba.“ To je sve već bilo odlučeno u njihovim srcima. Ova se grješnica susrela s grijehom, zlom i počinila ga. Dohvatila ju je pravda zakona koji ju goni na smrt kamenovanja. To bi bio i kraj cijele priče da farizeji i pismoznanci nisu naumili i samog Isusa uvući u taj slučaj i zato mu postavljaju pitanje: „Što ti kažeš na to?“ Govorili su to ne zato što bi htjeli prihvatiti Isusovu odluku nego da samog Isusa osramote pred narodom i pred rimskim vlastima. Bilo je slično kao ono kad su mu postavili pitanje pružajući mu denar: „Je li caru dopušteno plaćati porez ili nije?“ Isus nije prihvatio njihov izazov nego ih okreće prema njima samima. Želi im reći: „Niste ni vi ništa bolji – i vi ste grješnici. Ako je pak netko bez grijeha neka prvi baci kamen na ovu ženu.“ Nastavi čitati Bog smilovanja

Bog milosrđa

ČITANJA: Jš 5, 9a-10-12; Kor 5, 17-21; Lk 15, 1-3, 11-32

Današnje sveto Evanđelje priča najdivniju Isusovu prispodobu o izgubljenom sinu i dobrom ocu. Sin se zbog svojih grijeha udaljio od oca, a onda kad je uvidio svoj grijeh i kad ga je vlastiti grijeh ponizio do dna onda se okreće dobroti svojega dobroga oca. Milosrdni otac objeručke prima svog nesretnog i izgubljenog sina.

Što grijeh može učiniti od čovjeka grješnika? Kaže jedna arapska poslovica da svaki grijeh ima pet prstiju. S dva prsta zatiskuje čovjeku uši, s dva prsta zatvara mu oči, a s jednim prstom mu zatvara usta. Sva težina grijeha izrečena je ovom poslovicom. Grijeh ponajprije zatiskuje naše uši da ne čujemo Božje opomene, Božje riječi, Sveto Pismo. Zatvara uši da više ne čujemo glas ni svoje vlastite savjesti. Zatiskuje nam razum, postajemo gluhi i na pameti. Zatiskuje uši da više ne čujemo nikakav savjet dobronamjernih prijatelja i svih onih koji nam žele pomoći. Zato je moguće da grješnik radi protiv Boga, protiv sebe i protiv svih drugih ljudi, protiv vlastitog razuma i vlastite pameti. Grijeh poziva čovjeka s jednog na drugi grijeh i grješnik čuje samo grješni glas. Nastavi čitati Bog milosrđa

Ispovijed – mjesto susreta sa milosrdnim Ocem

U svakoj svetoj ispovijedi stojimo pred Ocem koji je dobar i rado prašta. Najviše se veseli obraćenom i raskajanom sinu ili kćeri. Kada se takvo što dogodi, to je radost neba. Daje nam se do znanja da smo sinovi i kćeri nebeskog Oca uvijek i na svakom mjestu. Bog nas kao Otac ljubi i kad smo slabi i kad smo grešni. Upravo to pokazuje i svaka ispovijed. Pristupamo zato ispovjedaonici s pouzdanjem i sigurnošću. Ne trebamo se bojati. Važno je doći, pristupiti. Tu je Otac koji čeka da nas primi u zagrljaj. On je pun milosrđa. Molitva Crkve voli isticati da Bog svoju svemoć najviše pokazuje upravo praštanjem i milosrđem. Tada se najjače osjeća snaga ljubavi Očeve.

Čudesna je objava ljubavi Očeve u sakramentu ispovijedi. Dok pristupamo sudištu, mi smo sigurni u ljubavi. Dolazimo kao optuženici, a znamo da nas čeka oslobađajuća presuda. Dolazimo pod teretom grijeha a čeka nas blagoslov. Nastavi čitati Ispovijed – mjesto susreta sa milosrdnim Ocem

Korizmeni koncert „Stabat mater“ u Sračincu

U nedjelju, 7. ožujka 2019. u 18 sati u župnoj crkvi u Sračincu će biti korizmeni koncert. Nastupa poznati i nagrađivani zbor Corus Angelicus koji vodi mo. Anđelko Igrec, a izvesti će korizmeno djelo „Stabat mater“ (stala plačuć tužna mati) poznatog skladatelja Giovannia Batiste Pergolesia. Dođite i pozovite svoje ukućane i prijatelje na ovaj vrhunski glazbeni događaj.

Strpljivi Bog

ČITANJA: Izl 3, 1-8a. 13-15; Ps 103; 1Kor 10, 1-6. 10-12; Lk 13, 1-9

Jesmo li se ikad zapitali što Bog misli o nama. Kakav sud Bog ima o nama? Što bi nam mogao Bog reći?“Korisni ste ili beskorisni? U Evanđelju se opisuje događaj umorstva Galilejaca koje je učinio Pilat. Javili su to Isusu i čekali su da on izreče o njima sud, da rekne jesu li vrijedni ili nevrijedni, jesu li zaslužili takvu smrt ili nisu. Isus ne daje suda o njima nego se okreće prisutnima i govori: „Ako se vi ne obratite, a niste bolji nego što su bili Galilejci, svi ćete tako izginuti.“ Isus još podsjeća prisutne na onu nesreću koja se dogodila kad se srušila kula u Siloamu. Ni o njima ne daje sud nego se opet okreće prisutnima: „Niste ni vi bolji i ako se ne obratite svi ćete tako propasti.“ Nastavi čitati Strpljivi Bog

Korizma – vrijeme posta

Vrijeme korizme, vrijeme prije Uskrsa poziva na obraćenje. U program obraćenja spada i post. Shvatimo u svjetlu ljubavi smisao posta što ga u ovim korizmenim vremenima Crkva preporučuje, a za neke dane kao što su Pepelnica i Veliki petak i naređuje. To je poziv na svojevoljno odricanje od hrane. Takvo odricanje sigurno ne škodi zdravlju, pretpostavljajući da nije nerazborito i pretjerano. Međutim, temeljni motiv tog posta trebao bi biti ljubav. I naš odnos prema Bogu odnos je prema ljubljenoj osobi. Uz molitvukao temeljnog čina čovjeka vjernika i post iz ljubavi prema Bogu postaje istinitim religioznim činom. Srce nam je na taj način otvorenije i spremnije za susret s Bogom i za usklađivanje svoje volje s njegovom voljom.

Upravo zbog tog usklađivanja s voljom Božjom osjećamo kako nas post može na divan način učiniti spremnijim za druge žrtve koje su životno potrebne želimo li ostvariti svoj život prema Božjem naumu ljubavi. U toj žeđi za Bogom post može biti istinsko djelo ljubavi kojim ćemo omiliti Bogu. Nastavi čitati Korizma – vrijeme posta

Preobraženje

ČITANJA: Post 15, 5-12. 17-18; Ps 27; Fil 3, 17 – 4, 1; Lk 9, 28b-36

Već smo dobrim korakom zakoračili u Korizmu. Biblijska čitanja u korizmenom vremenu govore o pokori, postu, odricanju i molitvi te na neki način već najavljuju Isusovu muku.

Današnje sveto Evanđelje kao da odskače od Korizme i govori sasvim drugačije – govori o slavi, o viziji buduće sjajnog života koji Isus pokazuje trojici svojih apostola: Petru, Jakovu i Ivanu. No, u njihovom društvu u času Isusovog preobraženja, piše evanđelista, pojavili su se Ilija i Mojsije te razgovarali s Isusom o njegovoj muci i smrti u Jeruzalemu. Kao da ovo evanđelje najprije želi pokazati slavu koja Isusa čeka, ali i sve nas. No, do nje se može doći kao i Isus – preko trpljenja, muke i smrti do časa proslavljenja koje dolazi na kraju ovog mučnog puta.

Isus kao da nam na taj način kaže: Ne možete preskočiti ništa. Preskok nije moguć u životu. Povijest treba nastaviti – još moramo ići kroz ljudsku povijest, a to je rad, muka, patnja, trpljenje pa i smrt, a tek onda dolazi ono neviđeno lijepo i dobro. Nastavi čitati Preobraženje

Razmatranje iz poruke pape Franje za Korizmu

Draga braćo i sestre, svake godine Bog nam, po Majci Crkvi, daje »da radosno čekamo vazmene blagdane, pokorom čistimo dušu, revnije se molimo i vršimo djela ljubavi te nas primanjem svetih otajstava obdari svojim božanskim životom« (Predslovlje korizmeno, I). Na taj način možemo, od Uskrsa do Uskrsa, kročiti prema dovršetku onog spasenja koje smo već primili kao plod Kristovog vazmenog otajstva.

Draga braćo i sestre, „korizmeno” razdoblje od četrdeset dana koje je Sin Božji proveo u pustinji stvaranja imalo je za cilj ponovno tu pustinju pretvoriti u onaj vrt zajedništva s Bogom koji je postojao prije istočnoga grijeha (usp. Mk 1, 12-13, Iz 51, 3). Neka naša korizma ove godine bude putovanje tim istim putem, donoseći Kristovu nadu također svemu stvorenom, kako bi se »oslobodi[lo] robovanja pokvarljivosti da sudjeluje u slobodi i slavi djece Božje« (Rim 8, 21). Ne dopustimo da to milosno vrijeme prođe uzalud! Molimo Boga da nam pomogne krenuti na put istinskog obraćenja. Odbacimo svoju sebičnost i zaokupljenost samima sobom i okrenimo se Isusovu Vazmu. Budimo blizu našoj braći i sestrama u nevolji, dijeleći s njima naša duhovna i materijalna dobra. Na taj način, konkretnim prihvaćanjem Kristove pobjede nad grijehom i smrću u svome životu, njezinu ćemo moć preobrazbe ižaravati na sve stvoreno.

Molitva pape Leona XIII. sv. Josipu

K tebi se, o sveti Josipe, utječemo u svojoj nevolji. Za ljubav koja te je s neoskvrnjenom Djevicom i Bogorodicom vezala i za očinsku ljubav kojom si dijete Isusa grlio, smjerno te molimo da baštinu koju je Isus Krist svojom krvlju otkupio, milostivo pogledaš te našoj nevolji svojom moći u pomoć pritečeš. O brižni čuvaru božanske obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa Krista; ne daj, Predragi Oče, da nas okruže zabluda i pokvarenost.

Budi nam s neba milostivo u pomoći, o naš jaki zaštitniče, u borbi s vlašću tmine, pa kao što si nekoć dijete Isusa iz najveće pogibli života izbavio, tako i sada brani Svetu Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih te nas svakoga pojedinog trajno uzmi pod svoje okrilje da mognemo po tvojem uzoru i tvojom pomoći sveto živjeti, blaženo umrijeti i u nebu vječno blaženstvo zadobiti.

Napasti

ČITANJA: Pnz 26, 4-10; Rim 10, 8-13; Lk 4, 1-13

Današnje nam sveto Evanđelje govori kako je đavao napastovao i iskušavao samog utjelovljenog Sina Božjega – Isusa Krista. Mnogi se pitaju zašto je Bog to dozvolio? No, znamo da je Bog predao svoga Sina u ruke grješnih ljudi koji su ga ponižavali, vrijeđali, mučili i na kraju pribili na križ.

Isus je, makar Sin Božji, pravi Bog i pravi čovjek, htio biti kao i svaki čovjek u svemu jednak ljudima osim u grijehu. Kako nam svjedoči sveto Evanđelje, bio je podložan i napastima.

Napast i napasnik je tu u nama, ali i oko nas. Što učiniti s napastima? Pripovijeda jedna zgoda iz redovničkog života. Na jednom brijegu fratri su imali samostan. Jednog dana mladi se fratar potuži svome poglavaru da ga strašno muče napasti. Poglavar ga uzme za ruku i izvede iz samostana van, a vani je puhao jaki vjetar i reče mladom fratru: „Uzmi ovaj plašt i njime zaustavi ovaj vjetar!“ Mladi ga fratar čudno pogleda i reče: „To nije moguće.“ „E, dragi brate, tako ti isto nije moguće zaustaviti napasti. Kad jako puše vjetar omotaj se čvrsto svojim plaštem i ne dozvoli da ti hladnoća dopre do tijela. Tako možeš hodati i po vjetru, a da se ne smrzneš. Tako i napasti – omotaj se i ne daj da ti napasti zarobe srce i hodat ćeš kao dobar fratar i među napastima.“ Nastavi čitati Napasti

Razmatranje iz poruke pape Franje za Korizmu

Razorna moć grijeha. Naime, kad ne živimo kao djeca Božja često se ponašamo destruktivno prema našim bližnjima i drugim stvorovima – pa i prema sebi samima – budući da počinjemo, više ili manje svjesno, držati da možemo s njima činiti sve što nam je volja. U nama tad prevlada neumjerenost: počinjemo živjeti životom kojim se krše granice koje naše ljudsko stanje i sama priroda traže da poštujemo i povoditi se za onim neobuzdanim željama koje se u Knjizi Mudrosti pripisuju bezbožnicima, to jest onima koji u svojim djelovanjima ne misle na Boga i nemaju buduće nade (usp. 2, 1-11). Ako nismo trajno usmjereni prema Uskrsu, prema obzoru uskrsnuća kao cilju, jasno je da se na kraju počne nametati logika izražena u sloganima: želim sve i to odmah i ma koliko imao to mi nije dosta. Nastavi čitati Razmatranje iz poruke pape Franje za Korizmu

Posti od…

Posti od zavisti, posti od površnosti, posti od neljubaznosti, posti od srditosti, posti od gunđanja i nezadovoljstva, posti od gorčine, posti od nestrpljenja, posti od pustih i nepotrebnih briga, posti od ogovaranja, laži i klevetanja, posti od psovke i nepotrebnih riječi, posti od oholosti, posti od škrtosti, posti od zavisti, posti od nepravde…. . i ljubi Boga nadasve i bližnjega kao sama sebe, i tada će ti korizma donijeti puno dobrih plodova.

Dobrota srca

Čitanja: Sir 27, 4-7; Ps 92, 2-3. 13-16; 1Kor 15, 54-58; Lk 6, 39-45

Oduvijek su postojala natjecanja među ljudima. Čovjek se uvijek s drugima uspoređivao i ocjenjivao sebe i druge. Jasno je da bi svatko želio biti najbolji – barem bolji od drugoga pokraj sebe. Uspoređivanje i ocjenjivanje, na žalost, često ima teške i zle posljedice među ljudima u svim ljudskim zajednicama.

Zato je u Starom zavjetu, a i sam Isus to uspoređivanje i ocjenjivanje drugoga podvrgnuo kritici i upozorio na opasnost za ljudsko društvo koje često izlazi iz toga ocjenjivanja. Kad bi ta uspoređivanja i ta ocjenjivanja uvijek u sebi sadržavale istinu, pravdu, poštenje, ta bi uspoređivanja bila na izgradnju, ali ako poprime samo prizvuk zlobe i zloće, nepoštenja, laži, to uspoređivanje rađa velikim zlom.

Sjetimo se Isusovih riječi: „Izvadi brvno iz oka svoga da bi bolje vidio trun u oku brata svoga.“ Ta Isusova rečenica očito razlikuje ljude koji loše prosuđuju druge. Ako netko ima brvno u oku manje može vidjeti od onoga tko ima samo trun, to jest, znači da bi čovjek morao gledati pravedno i prema sebi i prema drugome. Nastavi čitati Dobrota srca

Post i nemrs

Što je post?

Post je dobrovoljno odricanje od stvari potrebnih za život – hrane, pića, odmora, sna, provođenja vremena s drugima, medija itd. To je tjelesna žrtva za tjelesnu ili duhovnu dobrobit.

Koristi koje donosi post?

  1. Post je učinkovito oruđe koje nam može pomoći da se borimo sa snažnim tjelesnim željama. Post smanjuje prirodne želje pomažući nam da ih stavimo pod kontrolu.
  2. Post se može koristiti u vremenima posebnih iskušenja kad moramo ovisiti o Bogu da nas izbavi ili da učini nešto teško, ali vrlo važno.
  3. Post nam može pomoći da donesemo važne i presudne odluke. Post, molitva i čitanje Božje riječi potiču duhovnu osjetljivost i mogu nas dovesti u stanje izvanredne mentalne jasnoće te nas pripremiti za silna Božja djela.
  4. U vremenima krize i bolesti post može biti od pomoći. Kad se to dogodi, post i molitva mogu nas dovesti bliže Boga kako bi nas iscijelio i obnovio.

Nastavi čitati Post i nemrs

Biti na sliku Nebeskog Oca

Po mnogim crkvama, osobito po prošteništima, kao na primjer Mariji Bistrici, ima na stotine kamenih ploča na kojima su ispisane zahvale i uslišanja. Na primjer: hvala ti za ozdravljenje; za sretan povratak iz zarobljeništva; za sretan uspjeh operacije; za sretan povratak iz olujnog mora i mnoštvo drugih. No, jedna ploča izaziva posebnu pažnju. Na njoj piše: „Majko, Božja, hvala ti na uslišanju, što sam mogla oprostiti svom smrtnom neprijatelju.“ Ova je ploča i ova zahvala na njoj u duhu današnjeg svetog Evanđelja gdje Isusova riječ glasi: „A vama koji me slušate kažem: Ljubite svoje neprijatelje. Činite dobro onima koji vas mrze. Blagoslivljajte one koji vas proklinju. Opraštajte pa će i vama biti oprošteno.“ Kršćanin ne može biti čovjek mržnje i osvete. Mržnja je daleko strašniji otrov nego alkohol i droga. Od alkohola se čovjek može otrgnuti, a mržnja iznutra grize čovjeka i čini ga nesposobnim ispravno gledati i prosuđivati. Čovjek mržnje vidi na drugom i ono zlo i onu manu koju drugi niti nema. Mržnja ruši prijateljstvo i rodbinstvo. Mržnja gazi po tuđem poštenju, izobličuje sebe i druge. Već u početku Crkve apostoli su upozoravali na zlo i grijeh mržnje. Nastavi čitati Biti na sliku Nebeskog Oca

Pozvani na ljubav

– meditacija –

Sve je u svijetu i našem životu usredotočeno na ljubav kao temeljnu i vječnu stvarnost. Božja se Ljubav objavljuje u stvaranju, u daru svoga Sina i Duha Ljubavi, u pobožanstvenjenju čovjeka. Moja je životna zadaća da u svemu pronađem Boga, njegovu prisutnost, njegovo djelovanje – da bih mu vratio ljubav za Ljubav. Zato se i dalje trebam oslobađati, razvlašćivati samog sebe od svega što nije Bog. Isus Krist je Ocu u ljubavi vratio Sebe i cijeli svijet. Ja kao Isusov učenik sebe i sve oko sebe vraćam Bogu u ljubavi i u svemu ispunjavam Volju Božju. Od Boga želim samo Milost i Ljubav. Kao Isusov učenik prihvaćam i križ, jer je on najuočljivija manifestacija Ljubavi Božje prema meni i moje ljubavi prema Njemu. Od Golgote dalje svagdašnji križ je izvor života. Nastavi čitati Pozvani na ljubav

Čovjek – slika Božja

Biblijski pisac tvrdi da je čovjek stvoren na Božju „sliku“ i „priliku“. Prvi izraz, „slika“, znači da je čovjek biće koje Boga na zemlji „odslikava“, odnosno odražava i očituje.“Biti slika i prilika Božja“ znači, dakle, da je čovjek – svaki čovjek – Bogu sličan i Božji je predstavnik na zemlji. Odatle – iz ove biblijske istine – proizlazi krš­ćanski nauk o dostojanstvu ljudskoga bića. S obzirom na to da je stvoren na „Božju sliku i priliku“, čovjek među stvorenjima posjeduje posebno dostojanstvo. Njemu – i samo njemu – dano je biti odrazom i očitovanjem Boga na zemlji, što njegov život čini iznimno vrijednim i dragocjenim, dragocjenijim od života svakog drugog stvorenja i od uopće svega stvorenog. Svaki ljudski život, život je Božje slike i prilike, i svaki napad na tu sliku napad je na samoga Boga. Nastavi čitati Čovjek – slika Božja