Crkva sv. Mihaela arkanđela u Sračincu

Crkva sv. Mihaela arkanđela u Sračincu prvi se put spominje 1638. godine kao kapela varaždinske župe. Naravno da tada nije imala izgled kao danas. Kapela je građena u 16. stoljeću u gotičkom stilu s dimenzijama 14,3 s 8,2 metara, a bila je orijentirana u smjeru istok-zapad. Imala je lađu široku kao i svetište, sa sjeverne strane je bila sakristija dok je toranj bio u pročelju.

Ta je kapela služila vjernicima sve do 1925. godine kada je na nju nadograđena velika crkva. Sve se to odvijalo u vrijeme varaždinskog župnika Janka Gjuda i župnog nadarbenika i kanonika Milana Nikšića koji je zapravo bio i najzaslužniji za izgradnju nove crkve. Razlog i ideje varaždinskih župnika o većoj crkvi u Sračincu zapisani su u Spomenici župe svetog Nikole iz Varaždina gdje stoji: “Selo Sračinec brojem duša sve je više raslo. Stara crkva bila je premalena, pa se nazad 50 godina ozbiljno mislilo ili na proširenje stare ili na gradnju nove crkve.” Nakon Prvoga svjetskog rata župnik Gjud dao je načiniti nacrte da se staroj kapeli sa strane prizidaju dvije lađe, a svetište da se produži, ali ni ova osnova nije izvršena. Ozbiljnije pripreme za gradnju počele su 1923. i 1924. godine. Rano u proljeće 1925. godine bio je pozvan arhitekt profesor Stjepan Podhorsky iz Zagreba da načini nacrt za gradnju nove crkve. On je načinio nacrt po kome je od stare crkve ostao toranj i svetište, a među njih je umetnuto novo svetište, velika kupola, pobočne lađe, kor, pročelje sa stubištem i stupovima.

Crkvu je prof. Podhorsky projektirao prema tlocrtu krunidbene crkve hrvatskog kralja Tomislava s Duvanjskog polja na spomen tisućite obljetnice krunidbe održane 1925. godine.

Gradnja nove crkve počela je 11. svibnja 1925. godine blagoslovom kamena temeljca što je obavio kanonik Ignacije Debeljak uz asistenciju domaćeg župnika Gjuda i prebendara Nikšića. Gradilo se velikom brzinom tako da je gradnja dovršena krajem listopada 1925. godine, a nakon dobivanja dozvole za javnu uporabu kanonik Ignacije Debeljak blagoslovio ju je i predao za javno bogoslužje 2. veljače 1926. godine.

Crkva je građena u starohrvatskom stilu. Ima dužinu od 25,5 metara, široka je 18 metara, visina lađe je 17, a tornja 25,6 metara.

Posljednja kompletna obnova fasade izvedena je godine 1995. i 1996.

Ovih dana započeti će VANJSKA OBNOVA FASADE naše župne crkve, kako bismo 100. godišnjicu mogli proslaviti u obnovljenoj crkvi.

Nadam se da ćete prema svojim mogućnostima pomoći u financiranju obnove koja bi trebala biti gotova u naredna dva mjeseca.

Svima onima koji ćete se odazvati i novčano pomoći obnovu unaprijed se zahvaljujem, kao i onim obiteljima koje su do sada darovale svoj obiteljski dar za potrebe župe.