Došašće ili advent je predbožićno vrijeme u kojem kršćanski puk pohađanjem zornica, molitvom i djelima milosrđa iščekuje i priprema se za blagdan Božića ali se ujedno podsjeća i na drugi Isusov dolazak, jer sadašnje vrijeme u kojemu živimo je zadnji advent čovječanstva. Božić je, uz Uskrs, središnji blagdan kršćana, jer poziva vjernika da se podsjeti i uroni u jedno od dva velika otajstva: utjelovljene i rođenje Sina Božjega u majčinskoj utrobi čovjeka – blažene djevice Marije. Drugo otajstvo vezano je uz blagdan Uskrsa i smrt, ukop i uskrsnuće istog Sina Božjega, Isusa Krista.

Značenje adventskog vijenca

Adventski vijenac čine dva temeljna simbola – krug i svijeće; odnosno svijetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak Božje vjernosti zadanim obećanjima. Ponekad se adventski krug tumači kao krug zemaljski s četiri strane svijeta.
Vijenac je u antičko vrijeme predstavljao znak pobjede i u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivenoga spasenja.
Zimzeleno granje upućuje na život koji ne prestaje, na život vječni. Ove grane podsjećaju i na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao.
I danas ambrozijanska liturgija u adventu predlaže čitanje Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem. Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa.
Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu. Prema dugoj tradiciji na vijenac stavljale su se tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme Isusova dolaska i jedna ružičasta, koja se palila kao izraz radosti zbog Isusova rođenja. Prema jednoj tradiciji, prva svijeća nazvana je prorokova svijeća, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća anđela. Postupno paljenje svijeća, znak je približavanja Božića.