Poslušajte snimku vrhunskog koncerta našeg župnog orguljaša Tomislava Krobota, održanog 21. rujna 2025. u 18 sati u našoj župnoj crkvi u Sračincu.

P R O G R A M:

César Franck (1822-1890)
3 Pièces pour grand orgue:
III. Pièce héroïque

Théodore Dubois (1837-1924)
12 Pièces nouvelles pour orgue:
IX. In paradisum

Charles-Marie Widor (1844-1937)
8ème Symphonie pour orgue, op. 42:
VII. Finale

Camille Saint-Saëns (1835-1921)
Élévation ou communion, op. 13

Louis Vierne (1870-1937)
24 Pièces en style libre, op. 31
XXI. Carillon

Marcel Dupré (1886-1971)
4 Pièces, op. 19:
II. Cortège et litanie

Jehan Alain (1911-1940)
Deux chorals pour orgue:
II. Choral phrygien, JA 68

Jean Langlais (1907-1991)
Incantation pour un jour Saint

Jeanne Demessieux (1921-1968)
12 Choral-préludes, op. 8:
III. Attende Domine

Olivier Messiaen (1908-1992)
La Nativité du Seigneur:
IX. Dieu parmi nous

Svojim stvaralaštvom César Franck dao je pečat glazbenoj romantici u Francuskoj stapajući u sebi široku melodioznost te smisao za fine harmonijske nijanse i bogato variranje. Harmonijski iznimno bogat Pièce héroïque prekrasno dočarava tipični skladateljski jezik francuskog romantizma.

Théodore Dubois francuski je skladatelj, orguljaš i glazbeni pedagog. Bio je ravnatelj Glazbenog konzervatorija u Parizu, no skladateljski jezik mu nije bio naročito originalan. In paradisum (U raju) nježan je stavak mirnoga karaktera u kojem dionica tenora donosi glavnu liniju. Pripada zbirci vrlo efektnih minijatura za orgulje.

Velikan francuskog orguljskog simfonizma, Charles-Marie Widor, orguljaš, skladatelj i glazbeni pedagog, najpoznatiji je po skladanju simfonija pisanih isključivo za orgulje. Veličanstven Finale iz osme simfonije za orgulje u svojoj trodijelnoj formi prikazuje raskoš zvukovnih boja francuskih simfonijskih orgulja kasnog 19. stoljeća.

Camille Saint-Saëns francuski je kasnoromantičarski skladatelj ponajprije instrumentalne glazbe, čudo od djeteta, a djelovao je i kao koncertant, dirigent i književnik. Nježna skladba deklamativnoga karaktera Élévation ou communion namijenjena je izvođenju tijekom liturgije, i to, kao što joj ime kaže, za podizanje ili pričest.

Louis Vierne slijepi je francuski skladatelj i orguljaš katedrale Notre-Dame u Parizu, gdje je i preminuo svirajući koncert na velikim orguljama, ispunivši time svoj san. U trodijelnoj skladbi Carillon neprestano se ponavlja motiv zvona crkve u Longpontu, a harmonijski jezik tipičan je za prijelaz iz kasnog romantizma u modernu.

Francuski skladatelj, glazbeni pedagog i dugogodišnji orguljaš crkve sv. Sulpicija u Parizu, Marcel Dupré, odgojio je čitav niz orguljaša: J. Alain, J. Langlais, O. Messiaen i dr. Cortège et litanie (Procesija i litanije) započinje tihim uvodom (»procesija«), a nastavlja se melodijom koja se varirano ponavlja, simbolizirajući time litanije.

Jehan Alain francuski je orguljaš i skladatelj. U vrlo bogatom opusu ističu se skladbe za klavir i orgulje. Poginuo je kao vojnik-otpremnik tijekom Drugog svjetskog rata. Choral phrygien jednostavne je strukture s koralom u gornjoj dionici te diskretnom i vrlo zanimljivom akordskom pratnjom.

Francuski orguljaš, skladatelj i veliki improvizator, Jean Langlais, skladao je za sve instrumente, no najpoznatiji je po djelima za orgulje vrlo posebnog glazbenog jezika. Incantation pour un jour Saint, nakon uvodnog motiva iz napjeva »Svjetlo Kristovo«, koristi nekoliko motiva iz gregorijanskog napjeva za Litanije svih svetih.

Jeanne Demessieux francuska je orguljašica, glazbena pedagoginja i skladateljica uglavnom orguljske i klavirske glazbe. U preludiju na gregorijanski napjev Attende Domine (Pogledaj, Gospode) prisutan je tipičan harmonijski jezik francuske moderne.

Jedan od najvećih velikana suvremene francuske orguljske glazbe, orguljaš i skladatelj Olivier Messiaen, cijeli je život proučavao pjev ptica, čije je melodije zapisivao i kasnije ugrađivao u svoja djela. Dieu parmi nous (Bog među nama) najprije predstavlja Božji silazak na zemlju. Središnji dio stavka govori o »slatkoći sjedinjenja«. Stavak postaje sve napetiji (»radovanje duše«), naposljetku kulminirajući pojavom toccate (»utjelovljenje«).

+ + +

Župna crkva sv. Mihaela ark. izgrađena je 1925. godine prema tlocrtu krunidbene crkve prvog hrvatskog kralja Tomislava, u spomen na tisućitu godišnjicu krunidbe, a prema projektu prof. Stjepana Podhorskog. Na mjestu ove crkve postojala je omanja kapela od koje je u novu crkvu uklopljen i sačuvan zvonik te svetište, gdje se danas nalazi krstionica. Orgulje je izgradila norveška tvrtka Olsen & Jørgensen za jednu dvoranu u norveškom Trondheimu 1918. godine, a spletom sretnih okolnosti svoj put u Sračinec pronašle su 1985. godine.

+ + +

Tomislav Krobot rođen je u Varaždinu 2002. godine. Prva znanja o orguljama dobiva s devet godina, od orguljašice Vlatke Ivek i prečasnog Vjekoslava Gabuda, koji mu je također prenio znanje o funkcioniranju orgulja. Na njegov poticaj 2012. godine upisuje Glazbenu školu u Varaždinu.

Tijekom osnovnoškolskog glazbenog obrazovanja završio je klavir u klasi prof. Janje Knapić Omranloo. U srednjoj glazbenoj školi maturirao je orgulje u klasi
mr. art. Natalije Imbrišak te teoriju glazbe u klasi prof. Ivane Krznar. Fakultativno je učio i čembalo, kompjutorsku notografiju i kompoziciju.

Student je pete godine kompozicije u klasi red. prof. art. Berislava Šipuša i treće godine orgulja u klasi red. prof. art. Marija Penzara na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

Aktivan je kao župni orguljaš i voditelj Mješovitog zbora župe Sračinec pomažući tako cjelokupnom glazbenom životu župe.

Bio je višegodišnji aktivni polaznik seminara i radionica Orguljaške ljetne škole u Šibeniku u klasama renomiranih hrvatskih profesora: Emina Armana, Natalije Imbrišak, Ante Knešaureka i Pavla Mašića.

Na domaćim i međunarodnim glazbenim natjecanjima iz harmonije, klavira, orgulja, solfeggia i teorije glazbe osvojio je mnoštvo nagrada, od kojih se posebno ističu I. nagrade iz orgulja u Udinama (gdje je ocjenjivački sud vodio Olivier Latry, orguljaš katedrale Notre-Dame u Parizu), Kaunasu, Moskvi i Londonu.

Za vrijeme studija u Zagrebu praizvedeno mu je nekoliko skladbi. Dobitnik je dviju rektorovih nagrada za veliki timski znanstveni i umjetnički rad.

Bavi se i orguljskom improvizacijom, a zanima ga i gradnja orgulja te organologija. Amaterski se bavi popravcima, održavanjem i ugodbom orgulja župne crkve sv. Mihaela ark. u Sračincu.