22. rujna 2024. s početkom u 18 sati u našoj je župnoj crkvi održan prekrasni orguljski koncert uoči dana Miholja. Na orguljama je nastupio naš župni orguljaš Tomislav Krobot, a kao gost nastupila je sa 2 izvedbe naša župljanka sopranistica Hana Bukal.

Tomislav Krobot rođen je u Varaždinu 2002. godine. Prva znanja o orguljama dobiva s devet godina, od orguljašice Vlatke Ivek i prečasnog Vjekoslava Gabuda. Na njegov poticaj upisuje Glazbenu školu u Varaždinu.
U Osnovnoj glazbenoj školi u Varaždinu završio je klavir u klasi prof. Janje Knapić. U Srednjoj glazbenoj školi u Varaždinu maturirao je orgulje u klasi mr. art. Natalije Imbrišak te teoriju glazbe u klasi prof. Ivane Krznar.
Student je četvrte godine kompozicije u klasi red. prof. art. Berislava Šipuša i druge godine orgulja u klasi red. prof. art. Marija Penzara na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
Aktivan je kao župni orguljaš i voditelj Mješovitog zbora župe Sračinec. Bavi se i orguljskom improvizacijom, a zanima ga i gradnja orgulja te organologija.
Bio je višegodišnji aktivni polaznik seminara i radionica Orguljaške ljetne škole u Šibeniku u klasama renomiranih hrvatskih profesora: Emina Armana, Natalije Imbrišak, Ante Knešaureka i Pavla Mašića.
Na različitim glazbenim natjecanjima osvojio je mnoštvo nagrada, od kojih se ističu I. nagrade iz orgulja u Udinama (gdje je ocjenjivački sud predvodio Olivier Latry, orguljaš katedrale Notre-Dame u Parizu), Kaunasu, Moskvi i Londonu.

Hana Bukal rođena je u Varaždinu 2008. godine. Glazbom se bavi odmalena, zbog čega s deset godina upisuje Glazbenu školu u Varaždinu.
U Osnovnoj glazbenoj školi u Varaždinu završila je klarinet u klasi prof. Gordana Peršija. Paralelno s osnovnom školom pohađala je i dva pripremna razreda u klasi mr. art. Valentine Geci Koren – smjer solo pjevanje. Trenutno je učenica drugog razreda Srednje glazbene škole u Varaždinu – smjer solo pjevanje, u klasi mr. art. Valentine Geci Koren.
Nastupila je kao solistica uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, a pjeva i u Mješovitom zboru župe Sračinec. Privatno pohađa satove harmonike.

PROGRAM:

Johann Sebastian Bach:
Preludij i fuga u c-molu, BWV 546

Jan Pieterszoon Sweelinck:
Est-ce Mars, SwWV 621

Max Reger:
Zwölf Stücke, op. 59:
VII. Kyrie eleison

Pablo Casals:
Nigra sum

Petr Eben:
Musica dominicalis:
III. Moto ostinato

Franz Schubert:
Ave Maria, D.839

Gabriel Pierné:
Trois Pièces, op. 29:
I. Prélude

François Couperin:
Messe des Couvents:
Tierce en Taille (Élévation)

Jean Langlais:
Suite Médiévale, op. 56:
(en forme de messe basse)
I. Prélude (Entrée)
III. Improvisation (Élévation)
IV. Méditation (Communion)
V. Acclamations carolingiennes

Više o skladateljima i izvođenim skladbama:

Johann Sebastian Bach (1685-1750)
Sinonim je za barok u glazbenoj umjetnosti. Svojim stvaralaštvom zauzeo je izuzetno mjesto ne samo u svojoj epohi, već i u cjelokupnoj povijesti glazbe.
Preludij i fuga u c-molu veličanstvena je i jedna od najznačajnijih Bachovih kompozicija tipične barokne strukture.

Jan Pieterszoon Sweelinck (1562-1621)
Posljednji je pripadnik nizozemske kasnorenesansne škole. Najpoznatija djela su mu višeglasna uglazbljenja psalama te fantazije i varijacije za orgulje.
Est-ce Mars su varijacije na popularni nizozemski napjev koji je, prožet ukrasima, gotovo uvijek u gornjoj dionici.

Max Reger (1873-1916)
Njemački je kasnoromantičarski skladatelj i orguljaš. Njegov zreo umjetnički izraz spaja baroknu strukturu s harmonijskom paletom kasnog romantizma.
Kyrie eleison iz njegove Mise za orgulje, op. 59 prepun je prekrasnih romantičnih suzvučja uglavnom u tišoj dinamici s dva odlaska u puni zvuk orgulja.

Pablo Casals (1876-1973)
Jedan je od najvećih španjolskih violončelista, dirigenata i skladatelja 20. st. Nakon promjene režima, 1936. godine, napušta Španjolsku u koju se više ne vraća.
Nigra sum, izvorno pisana za ženski zbor uz klavirsku pratnju, uglazbljuje tekst Salomonove Pjesme nad pjesmama.

Petr Eben (1929-2007)
Suvremeni je češki skladatelj, orguljaš i zborovođa. Dvije godine proveo je u njemačkom logoru, nakon čega upisuje glazbenu akademiju u Pragu.
Moto ostinato iz Musica dominicalis kroz cijelu skladbu provodi jedinstven ritamski obrazac te završava vrlo naglo.

Franz Schubert (1797-1823)
Austrijski je skladatelj te prvi izraziti predstavnik romantizma u glazbi. Komponirajući brzo, u kratkom je životu stvorio vrlo respektabilan opus.
Ave Maria skladana je u obliku tipične solo-pjesme s glavnom melodijskom linijom u sopranu te instrumentalnom pratnjom u vidu rastavljenih akorada.

Gabriel Pierné (1863-1937)
Francuski je skladatelj, dirigent i orguljaš. Nastavlja nit francuskih romantičara 19. st. inspiriranih velikim napretkom i inovacijama u gradnji orgulja.
Prélude iz Trois Pièces, op. 29 sastoji se od rastavljenih akorada u čijim se najvišim tonovima prikriva melodijska linija.

François Couperin (1668-1733)
Ugledni je francuski barokni skladatelj, orguljaš i čembalist u zvanju ordinaire de la musique de la chambre du Roi. Često je nedjeljom držao koncerte za kralja.
Tierce en Taille iz Messe des Couvents u dionici tenora donosi glavnu melodiju, a ostali glasovi donose akordsku pratnju.

Jean Langlais (1907-1991)
Francuski je orguljaš, skladatelj i veliki improvizator iz razdoblja moderne. Skladao je za sve instrumente, no najpoznatiji je po svojim djelima za orgulje.
Suite Médiévale u više stavaka donosi citate nekoliko gregorijanskih napjeva: Asperges me, Adoro te, Ubi caritas, Jesu dulcis memoria te Christus vincit.