Navještenje Gospodnje – Blagovijest

Ova svetkovina se slavi 9 mjeseci prije Božića, 25. ožujka. Ove godine to je iznimno 9. travnja jer je 25.3. bila Cvjetnica.

Riječ ”blagovijest” je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest, a sadržaj svetkovine evanđeoski događaj kada Božji glasnik, anđeo Gabrijel, naviješta Mariji, odabranje da bude Majka Isusa, Sina Božjega. To je čas utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Marija je toga dana začela, a Isus je začet – tako se ova svetkovina odnosi na oboje, pa otuda i dva naziva – Navještenje Gospodinovo ili Blagovijest. Nastavi čitati Navještenje Gospodnje – Blagovijest

Sveti Toma apostol

Prema Ivanovu evanđelju, Toma se naziva Blizanac, ali nema nikakvih pouzdanih podataka koji bi nam otkrivali zašto. Spomendan sv. Tome apostola slavi se 3. srpnja, a taj je svetac u narodnoj predaji ostao sačuvan kao nevjerni, odnosno kao onaj koji nije bio nazočan kad se uskrsnuli Krist ukazao učenicima, a kad su Tomi tu vijest apostoli prenijeli, on ju nije povjerovao, nego im je uzvratio riječima: „Dok ne vidim na rukama njegovim znak od čavala i ne stavim prst svoj u mjesto od čavala i ne stavim ruke svoje u njegov bok, neću vjerovati” (Iv 20, 25). Međutim, sv. Toma je kasnije pokazao iznimnu čvrstoću u vjeri, ne samo nakon što se i njemu, zajedno s ostalim apostolima, ukazao uskrsli Gospodin i pozvao ga da stavi svoje ruke u njegove rane, a on je na to skrušeno zavapio: „Gospodin moj i Bog moj! ”, nego i u kasnijem svjedočanstvu svoga života, sve do mučeničke smrti. Nastavi čitati Sveti Toma apostol

Uskrsna čestitka

Ne plašite se! Isusa tražite, Nazarećanina, Raspetoga?
Uskrsnu! Nije ovdje!
Evo mjesta kamo ga položiše.
Mk 16, 6

U vremenu sve većih strahova,
neizvjesnosti pa i očaja,
Kristov prazan grob jača vjeru i budi nadu da Božja ljubav pronalazi rješenja
za svaku ljudsku patnju
i izlaz iz svake čovjekove krize,
dajući konačni i potpuni smisao
našem postojanju.
Sa željom i molitvom da Uskrsli
u naše živote unese novu vedrinu i snagu,

župnik, župni vikar i svi župni suradnici
žele Vam
SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

Odvaljen kamen

„Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut.“
Iv 20, 1

Odvaljen je kamen s tvojih očiju. Do tebe je da ugledaš svijet tebi darovan: svijet prepun ljepote i sreće, svijet koje tvoje oči mogu i ukrasiti i oplemeniti. A nad tobom uvijek bdije pogled pun ljubavi.

Odvaljen je kamen s tvojih ruku. Do tebe je da se zauzmeš za svoje dane: da se ne kloniš znoja, umora i iscrpljenosti, i da ne pitaš koliko ih se trudi uz tebe, jer nikada nisi sam. Uz tebe netko povazdan rađa ovaj svijet.

Odvaljen je kamen s tvojega srca. Do tebe je da mu dopustiš da bude otvoreno: da se ljubav prelijeva preko njega, da ne pristane ni na kakve zapreke. Jer sav je ovaj svijet srce koje te želi sačuvati. Nastavi čitati Odvaljen kamen

Cvjetnica

Nedjelja Cvjetnice početak je Velikog tjedna. U punini svojeg liturgijskog sadržaja, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija: kroz muku, poniženje i smrt, Krist dolazi do života, pobjede i ulazi u svoju slavu. Staro je ime ove nedjelje u rimskoj liturgiji 4. i 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, jer nas ona uvodi u tajnu Velikog petka. Kasnije joj je ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja palmi (cvijeća). Do naših dana su se sačuvala ova oba naziva i spojila su se u jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica i muke Gospodnje. Nastavi čitati Cvjetnica

Posljednja večera

Isus se htio Posljednjom Večerom oprostiti od svojih dragih učenika. Kao što gozba simbolizira vrednote nebeskog kraljevstva, tako večera simbolizira toplinu i intimnost koja treba biti između čovjeka i Boga. Isus je rekao da će onom koji vrši njegove zapovijedi doći i da će s njim večerati. Njegov oproštajni govor pun je intimnosti.“Idem vam pripraviti mjesto, da i vi budete gdje sam ja“ (Iv 14, 3).“Nazvao sam vas prijateljima, jer sam vam priopćio sve što sam čuo od Oca“ (Iv 15, 15).“Ostanite u mojoj ljubavi“ (Iv 15, 9). Na posljednjoj večeri, Isus nam ostavlja svojevrsnu oporuku po kojoj trebamo živjeti. Nastavi čitati Posljednja večera

Život za druge

(ČITANJA: Jr 31, 31-34; Ps 51, 3-4. 12-15; Heb 5, 7-9; Iv 12, 20-33)

U današnjem evanđelju. Isus sam o sebi govori i kaže: „Došao je čas da se proslavi Sin Čovječji.“ O kakvoj slavi govori Isus? Kakvu slavu Isus želi? On odmah nastavlja: „Zaista, zaista vam kažem, ako pšenično zrno, pavši u zemlju ne umre, ostaje samo, ako li umre donosi obilat rod.“ Isus odmah pojašnjava svoju slavu. Prava slava jest samo u tome koliko dobrog ploda donese. Koliko je život plodonosan. Ako netko živi samo za sebe ili kako Isus kaže: „Ako ljubi svoj život, izgubit će ga.“ Nastavi čitati Život za druge

Velika korizmena ispovijed u župi

Ispovijed će biti na Cvjetnicu u 15 sati u Sračincu i Svibovcu Podravskom. Molim vas da potaknete svoje ukućane da dođu na ispovijed i tako se duhovno pripreme za svetkovinu Uskrsa! Osobito pozivam ovogodišnje i prošlogodišnje firmanike i prošlogodišnje prvopričesnike da dođu na ispovijed.

Sveti Josip

9. i 10. lipnja 1687. godine Hrvatski je Sabor izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. U Protokolu Hrvatskog Sabora od 9. i 10. lipnja 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:

„Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran. ” Nastavi čitati Sveti Josip

Isus – svjetlost svijeta

(ČITANJA: 2Ljet 36, 14-16. 19-23; Ps 137, 1-8; Ef 2, 4-10; Iv 3, 14-21)

Slušamo u današnjem evanđelju kako je k Isusu potajno došao židovski vijećnik, učeni Nikodem. Bio je već star, a i on je slušao Isusa kako govori o novom i vječnom životu. Očito je Nikodem poželio toga života i zato pita Isusa: „Kako sačuvati svoj vlastiti život?“ Tada Isus spominje: „Kao što je Mojsije podignuo zmiju u pustinji, tako će biti podignut Sin Čovječji. I svaki koji u njega bude vjerovao u njemu će imati život vječni.“ Tko je čovječanstvu postavio taj znak? Sam Bog to čini, kaže Isus. Bog je toliko ljubio čovjeka da je dao svoga Sina jedinorođenca, dao ga je na križ, dao je novi znak. Koji u njega povjeruju ne će propasti, nego će imati život vječni. I u ovom razgovoru s Nikodemom Isus nagoviješta svoju muku i smrt koja će čovječanstvu donijeti život. Podignuti Sin Čovječji ili Isus na križu od Velikog petka je jedini i sigurni znak ljudskog spasenja. Svojom mukom, smrću i slavnim uskrsnućem postao je stvarno spasenje svima koji u njega vjeruju. Nastavi čitati Isus – svjetlost svijeta

Isus – svjetlo u tami svijeta

Svjetlo je jače od tame. Svjetlo ima silnu snagu u sebi. Kažu da se obično upaljeno drvce šibice u tamnoj noći kad je čist zrak vidi na udaljenosti od 50 kilometara. Svjetlo je po svojoj naravi jače od tame. Zato se najbolja i najuspješnija borba protiv tame sastoji u tome da se jednostavno upali svjetlo koje će rastjerati tamu. Na globalnoj razini postoji Svjetlo koje je rastjeralo tamu koja je obavijala Zemlju i sve ljude kroz čitavu povijest ljudskog roda. To Svjetlo je Isus Krist.

Starozavjetni Zaharija, otac sv. Ivana Krstitelja, prosvijetljen Duhom Svetim, izrekao je istinu da će nas, darom premilosrdnog srca Boga našega, pohoditi „Mlado Sunce s visine da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj“ (Lk 1, 78). To što je Zaharija, još prije Isusova rođenja navijestio, stvarno se kasnije ispunilo.

Sam Isus za sebe reče: „Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života“ (Iv 8, 12). Nastavi čitati Isus – svjetlo u tami svijeta

Hram smo Božji!

Ove Korizme smo odlučili ići s Isusom po njegovom i našem putu. On sam pokazao nam je cilj ali nam je pokazao i put do cilja. To je naš ljudski put kojim on ide s nama. To je put teškoće, neprilika, muke i smrti. To je put ljubavi kojim je jedino moguće doći do našega cilja, do sreće s Bogom.

Zato je Otac nebeski posvjedočio za Isusa: „Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, njega slušajte!“ a to znači činiti ono što on od nas očekuje i traži.

Što je danas Isus htio učiniti na nama? Želi nas očistiti da postanemo hram u kojem će Bog moći prebivati gdje će se on moći nastaniti. Zbog toga nas Isus danas vodi u jeruzalemski hram sagrađen u čast živome i pravome Bogu da bude kuća molitve Bogu a ljudi su od hrama napravili, kako sam Isus reče, „kuću trgovačku.“ Isus, najveći revnitelj za Boga, najveći poklonik i poslušnik svome nebeskom Ocu, u revnosti za Boga čisti hram od svega onog nečasnog i Boga nedostojnog. Nastavi čitati Hram smo Božji!

Meditacija: „Hram si Božji“

„Ne znate li? Hram ste Božji i Duh Sveti prebiva u vama!“. Isti onaj Duh koji je s neba sišao kao vjetar i od milosti ulivene u dvanaest srca uspio ispuniti cijelu zemlju. Isti taj je u vama! Snažna je sila Njegova. Život daje, srce brani, dušu tješi. U tebi je živi Bog. Isti Onaj, Najveći od svih, koji bdije nad tobom dok spavaš. Isti Onaj koji ti je jutros, pred zoru otvorio oči. Koji te izvukao iz kreveta i dao ti smisao novoga dana. Isti Onaj koji ima plan za tebe, koji prati Tvoj korak i čuva te. Isti Onaj koji te doveo ovamo. Ali ne da zauvijek ostaneš ovdje, na mjestu, nego da ti baš tu napuni šake čarolijom kojom ćeš obasuti svijet. Da se ne plašiš nego koračaš. Ovaj dan, ove riječi što se danas izgovaraju, ovi ljudi oko tebe, „građevinski su materijal“ koji strpljivo izgrađuju konstrukciju jedne posebne građevine. Hrama Božjeg. TEBE! Nastavi čitati Meditacija: „Hram si Božji“

Ovo je Sin moj ljubljeni! Slušajte ga!

Čitali smo u današnjem Evanđelju kako se Isus preobrazio na brdu Taboru. Što se na njemu preobrazilo? Haljine sjajne, bijele, lice mu božanskog sjaja, dolaze Mojsije i Ilija, razgovaraju s Isusom. Petar je zanesen sjajem viđenja i društvom nebesnika rekao: „Učitelju, dobro nam je ovdje biti. Hajde da ostanemo ovdje. Načinit ćemo tri sjenice – tebi, Iliji i Mojsiju.“ No, nije dugo potrajalo. Oblak ih zasjeni i začuju glas: „Ovo je Sin moj, Ljubljeni, slušajte ga!“ Sve je viđenje iščezlo i ostane Isus s njima sam. Dok su silazili s gore Isus im zapovijeda: „Ne pripovijedajte nikome ovo viđenje dok Sin Čovječji od mrtvih ne ustane.“ Nastavi čitati Ovo je Sin moj ljubljeni! Slušajte ga!

Roditeljski sastanak za prvopričesnike i firmanike

Sastanak je u nedjelju, 4. 03. 2018. godine u župnoj crkvi.

U 17 sati je pobožnost križnoga puta koji će se moliti za obitelji, a nakon pobožnosti će biti kratki roditeljski sastanak i biti će svjedočanstavo s. Katarine i mladih iz doma sv. Josipa za nezbrinutu djecu iz Hrvatskog Leskovaca o važnosti i vrijednosti roditelja i obitelji u životu djece i mladih.

Molitvena nakana za mjesec ožujak

Svi članovi molitvene zajednice sv. Mihaela ark. koji mole časoslov, neka ga u mjesecu ožujku mole na nakanu za svetost braka i obitelji naše župe.
Nakana je:
Molim da obitelji i brakovi naše župe budu zajednice molitve, ljubavi, povjerenja, sloge i vjernosti i da spremno prihvaćaju dar novoga života i da žive u međusobnom praštanju, poštivanju i pomaganju. 

Povijest nastanka pobožnosti križnog puta

Kroz ovo korizmeno vrijeme u našim crkvama i na drugim mjestima koja su za to uređena vjernici rado mole pobožnost Križnog puta. To je tradicionalna kršćanska pobožnost kada se nastoji što sabranije moliti uz sjećanja na brojne detalje Isusove muke i smrti, kako nam to opisuju evanđelja. Ovakvi izrazi kršćanske pobožnosti povezani su sigurno s mnogim događajima tijekom povijesti Crkve. Naime, od starine su kršćani težili za tim da fizički pohode one gradove i mjesta koja je Isus posvetio svojom prisutnošću za svoga zemaljskog života. Nastavi čitati Povijest nastanka pobožnosti križnog puta

Sveta tišina

Gledajte život današnjice. Nema mira i tišine ni na ulici, a još manje u kućama. Ljudi današnjice su sebi nabavili bučne radio aparate i televizore tako da sve bruji, vrišti, pjeva i svira izvan kuće i u kući. Teško je i gotovo nemoguće čuti Božji glas u toj buci, čuti glas svoje savjesti, u takvom se ambijentu teško može ozbiljno razmišljati a kamo li moliti te sretno i zadovoljno živjeti. Dobro to primjećuje čovjek današnjice pa bježi u prirodu, daleko od buke, gradi vikendice da bi se tamo barem za kratko vrijeme odmorio u tišini. Nastavi čitati Sveta tišina

Napasti

Nakon četrdesetodnevnog posta Isusovog u pustinji dolazi k njemu đavao da ga iskuša. Zašto je Isus dopustio da bude kušan, napastovan? Svojim primjerom htio nas je utješiti kad na nas navale svakovrsne napasti. Nijedan čovjek nije bez napasti, jer su one posljedice istočnog grijeha. Nakon grijeha ostala je u čovjeku volja sklona na zlo i zle požude koje su uzrok novih i pogibeljnih napasti. Osim toga, mnogo napasti pripremaju nam zli ljudi i opaki svijet. A najviše napasti vjerojatno nam priprema sotona, zakleti neprijatelj našeg spasenja, naše duše. Nastavi čitati Napasti