Katolička crkva 5. srpnja slavi spomen dan dvojice braće koji su poznatiji pod imenom solunska braća, sveta braća ili slavenski apostoli. To su Sveti Ćiril, rodnog imena Konstantin, i Sveti Metod. Rođeni su u Solunu, Grčka u 9. stoljeću.

Ćiril je bio darovit čovjek, posebno za fonetiku. Na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i na to pismo prevodio crkvene knjige.

Tri godine djelovao je među Slavenima u Moravskoj, velikoj kneževini koja je obuhvaćala čitave teritorije današnje Češke, Slovačke i Mađarske, te veće ili manje dijelove današnje Njemačke, Austrije, Poljske, Hrvatske, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Ukrajine.

Nakon toga odlaze u Rim, prolazeći pri tome kroz panonske krajeve gdje je tada živjelo uglavnom slavensko stanovništvo. Pri tome ih primaju njihovi knezovi i vladari, a oni ih upoznavaju sa svojim djelom – staroslavenskim pismom i prevedenim slavenskim crkvenim knjigama.

U Rimu Ćiril umire 869 g. i pokopan je u crkvi Svetog Klementa.

Metod je nastavio svoj rad među panonskim Slavenima, a čak je jedno vrijeme bio i panonski nadbiskup za pape Hadrijana koji je odobrio slavensku crkvenu službu. Preveo je cijelu Bibliju na slavenski jezik. Nakon njegove smrti slavenska liturgija se zabranjuje u Moravskoj, a knez Svatopulk protjerao je njegove učenike. Dio njih se sklonio i u hrvatske krajeve gdje su nastavili svoj rad.

Glagoljica

Utjecaj svetih apostola Slavena Ćirila i Metoda na hrvatske krajeve bio je velik. Tako u našim krajevima, posebno primorskim jer se tamo i sklonio veliki broj protjeranih učenika, nastaje glagoljica. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9 st. radom dvojice braće, a zadržala se u hrvatskim krajevima sve do 19. stoljeća. Tako je u hrvatskim krajevima dugo vremena živim pismom bila sačuvana uspomena na ovu dvojicu svetih ljudi, osobito u liturgiji. Sam naziv glagoljica nastao je na hrvatskom prostoru jer nastaje tek potkraj srednjeg vijeka, a to je vrijeme kada su glagoljicom pisali još samo Hrvati. Riječ glagoljica nastala je prema glagolu glagoljati. Taj glagol ima dva značenja: 1. Služiti misu na staroslavenskom jeziku; 2. pričati, govoriti, divaniti. Hrvati su jedini narod Katoličke Crkve koji je imao skoro tisuću godina liturgiju na narodnom jeziku, a sve to imamo zahvaliti sv. Ćirilu i Metodu.