Ako se o nekome govori i tisuću petsto godina nakon njegova života i pri tom ga se naziva časnim imenima, kao što su “otac Europe” i “zaštitnik Zapada”, zacijelo je riječ o iznimnom čovjeku.  “Bio je muž časna života, milošću i imenom Benedikt – Blagoslovljen”. Rekao je o Benediktu sveti Grgur Veliki, papa.

Benediktov se život može ukratko prepričati. Rodio se 480. u Nursiji u Sabinskim planinama. Kao mladić pošao je u Rim na studije. Rim je tada već bio izgubio značenje glavnoga grada Carstva i obilježavalo ga je propadanje u svakome smislu. Razočaran i zgađen moralnom propašću grada napušta studije i povlači se u osamu. Uskoro se pridružuje zajednici isposnika u Enfideu. No ubrzo je napušta i na tri se godine povlači u jednu špilju pokraj Subiaca. Tamo je proživio iskustvo istočnog monaštva: post, pokoru, molitvu, borbu protiv napasti demona.

Na brijegu Monte Cassino pokraj Cassina god. 529. zasnovao je Benedikt svoju novu monašku zajednicu i za nju napisao svoje Pravilo, ono najdragocjenije što je ostavio za sobom. Zahvaljujući Pravilu po kojemu je i sam živio znamo Benediktovu i najdublju bit. Glavna bit njegovih pravila je zasigurno njegova pouka, opomena i zapovijed: moli i radi. Jedno bez drugoga ne ide.  Sveti

Benedikt je zbog svojih vrlina i svoje svetosti proglašen svecem i zaštitnikom cijele Evrope. Svibovec Podravski je ponosno mjesto jer im je sveti Benedikt nebeski zaštitnik. Neka svi poslušaju savjet svetog Benedikta: Moli i radi, radi i moli, pa će se opet vratiti zadovoljstvo i sreća među ljude i u naše obitelji.