Sveti Benedikt iz Nursije (oko 480. – 547. ) utemeljitelj je zapadnoga redovništva i zaštitnik Europe. Rođen je u Italiji nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva. Kao mladić školovao se u Rimu, ali ga je razočarala moralna kriza tadašnjega društva. Zato se povukao u samoću kraj Subiaca kako bi u molitvi i tišini tražio Boga. Njegova svetost privukla je brojne učenike, pa je osnovao više samostanskih zajednica. Oko 529. godine podigao je opatiju Montecassino, gdje je napisao svoje poznato Pravilo, koje je stoljećima oblikovalo redovnički život i ostalo nadahnuće mnogim kršćanima.

Benediktovo geslo „Ora et labora“ – „Moli i radi“ sažima njegov pogled na kršćanski život. Molitva i rad nisu odvojeni, nego zajedno vode čovjeka prema svetosti. U benediktinskim samostanima njegovali su se molitva, obrazovanje, rad, gostoljubivost i briga za potrebite. Redovnici su prepisivali knjige, razvijali kulturu i čuvali kršćansku baštinu, dajući velik doprinos izgradnji europske civilizacije. Zbog toga je papa Pavao VI. 1964. godine proglasio svetoga Benedikta zaštitnikom Europe. Njegova je poruka i danas aktualna. U svijetu punom buke i nesigurnosti sveti Benedikt poziva nas da Boga stavimo na prvo mjesto, da živimo u ravnoteži molitve i rada te da svojim životom gradimo mir, zajedništvo i nadu. Njegov primjer pokazuje da se društvo mijenja ponajprije obraćenjem srca i vjernošću Evanđelju.