Arhiva oznaka: molitva

DUHOVSKI PONEDJELJAK – BLAGDAN MARIJE MAJKE CRKVE

U čašćenju Blažene Djevice Marije od najranijih dana Sveta Crkva je Mariji davala mnoga imena, oznake i nazive.

Svakim od tih zaziva Crkva je htjela izreći neku ulogu, zadaću Marijinu u ispunjenju Božjeg plana ili je isticala neku Marijinu krepost, vrlinu ili su joj naprosto nazivom davali posebnu počast. Crkva je skupila i posebno u Lauretanskim litanijama izbrojila pedeset naziva ili imena Majke Božje. Kršćani i pojedinačno i zajednički rado mole Litanije Majke Božje.

Među zadnjim zazivima umetnut je pred desetak godina naziv „Marija Majka Crkve” te je tom zgodom ponedjeljak iza Duhova određen kao blagdan Marije Majke Crkve. Nije to bez razloga. Dan kad je Duh Sveti sišao nad apostole – dan Duhova – svi teolozi smatraju kao rođendan Crkve. Od toga dana zajednica Isusovih vjernika ili sveta Isusova Crkva bila je pedesetnicaopremljena i osposobljena svim Božjim darovima da može ispunjavati zadaću spasenja ljudi kako joj je Isus naredio. Tog dana Crkva je – apostoli i učenici – bila okupljena oko Marije u molitvi kao djeca oko svoje majke. Tog su istog dana Petar i drugi apostoli i učenici krstili oko tri tisuće ljudi koji su na Petrovu propovijed povjerovali u Isusa i htjeli se pridružiti zajednici Isusovih vjernika. Tog dana Marija preuzima zadaću koju joj je Isus povjerio s križa rekavši Ivanu: „Sinko, evo ti majke. ” A Mariji je rekao: „Ženo, evo ti sina. ”

To je postao novi Marijin zadatak – preuzeti majčinstvo nad cijelom Isusovom Crkvom. Mi upiremo u nju oči kao u svoju nebesku majku moleći je da, kao brižna mati, bdije nad svakim članom Crkve i nad cijelom Crkvom.

Sedam darova Duha Svetoga:

1) Mudrost, 2) Razum, 3) Savjet, 4) Jakost, 5) Znanje, 6) Pobožnost, 7) Strah Božji

Molitva za darove Duha Svetoga
Gospodine, Bože moj, Ti svojim Duhom proničeš sve, pa i dubine moga srca. Daruj mi mudrost da Tvoju Riječ mogu primiti u svakodnevnom životu, razum da spoznam Tvoj put, da te uvijek mogu slijediti. Daj mi znanje da uvijek tražim ono što je gore, da ne potratim svoj život tražeći samo ono što je svjetsko. Ispuni moj um darom savjeta da pronađem istinu koju ću darivati drugima, ispuni me pobožnošću da Te ljubim, moj Bože, svim svojim srcem i da Ti se klanjam u Duhu i Istini. Daj mi jakosti da stojim čvrsto i hrabro kad dođu đavolski napadi svijeta i tijela. Na kraju, obdari me i strahom Božjim da nikada ne odem od Tebe, već da Ti ostanem blizu uvijek, u vrijeme radosti i u vrijeme tuge. Uvijek i u svemu daruj mi svoje misli, Spasitelju, da mogu kročiti prema Tvome kraljevstvu čineći Tvoju svetu volju. Amen.

Dvanaest plodova Duha Svetoga:

1) ljubav, 2) radost, 3) mir, 4) strpljivost, 5) velikodušnost, 6) uslužnost, 7) dobrota, 8) krotkost, 9) vjernost, 10) blagost, 11) suzdržljivost, 12) čistoća

Molitva Duhu Svetom
Dahni u mene, Duše Sveti, da moje misli budu svete!
Pokreni me, Duše Sveti, da moj posao bude posvećen!
Privuci moje srce da zavolim samo ono što je sveto!
Zaštiti me, Duše Sveti, da mogu uvijek biti svet.
Sv. Augustin

52. svjetski dan molitve za duhovna zvanja

Želiš li Bože…

Želiš li moje ruke, Bože, da bi cijeli dan pomagale onima koji trebaju pomoć… Bože, dajem ti svoje ruke…

Želiš li moje noge, da bi čitav dan, svaki dan, odlazile k onima kojima je potreban prijatelj… Bože, danas ti dajem svoje noge…

Želiš li moj glas, Bože, da bi čitav dan govorio onima kojima su potrebne tvoje riječi ljubavi… Bože, danas ti dajem svoj glas…

Želiš li moje srce, Bože, od zore do mraka, da bi voljelo sve bez iznimke… Bože, danas ti dajem svoje srce…redovnici

MOLITVA U NEMOĆI

Gospodine, prognaj iz naših srca duhovnu tugu, tamu, smetenost, sklonost niskim nevažnim stvarima, beznadno nepovjerenje, mlitavost, turobnost, osjećaj napuštenosti, razdor i razdražljivost, otuđenost od tebe. A ako je tvoja volja da nas i takvim putovima vodiš, u tim časovima i danima molimo te pošalji nam Duha vjernosti, jakosti i izdržljivosti, da predanim pouzdanjem proslijedimo put, zadržimo pravac i ostvarimo odluke koje smo stvorili, kad nam je tvoje svjetlo sjalo i tvoja radost srca napunila. Osokoli nas i neslomljivim pouzdanjem, da nas tvoja milost nikad ne napušta, da si premda nezamjetljiv uz nas svom snagom, koja u našoj nemoći slavi pobjedu.

Karl Rahner

BUDNI BUDITE!

Isus kucaPočeo je Advent ili Došašće. Sama riječ napominje tri velike stvari, tri važna događaja naše ljudske povijesti ali jednako važne za svakog pojedinca. Prvo se danas sjećamo onog dugog vremena, vjerojatno milijune ili milijarde godina u kojem je čovječanstvo čekalo ispunjenje Božjeg obećanja. To je vrijeme započelo grijehom čovjeka na zemlji. Odmah iza toga dogodilo se je i Božje obećanje da će palom i grješnom čovječanstvu poslati spasenje. Bez Boga čovjek je samo lutalica od jednog zla k drugome zlu. Čitali smo iz knjige proroka Izaije na čija usta progovara i moli starozavjetni čovjek. On priznaje da mu je Bog Otac ali je uvijek svjestan svojih grijeha. Zato vapije: “Zašto nas, Bože, puštaš da lutamo? Razderi nebesa i dođi među nas. Znamo da pritječeš onima koji čine pravdu i tvojim hode putovima. Srdiš se na nas jer smo uvijek griješili, protiv Boga se bunili. Postali smo nečisti i zamazani. Čini nam se da si lice svoje sakrio od nas. A ipak, Gospodine, ti si Otac naš, ti si lončar a mi smo samo zemlja glina u tvojim rukama. Mi smo djelo tvojih ruku”. To je bilo vrijeme patnje i glasne molitve, vapaj čovjeka za Bogom. Čovjek je bez Boga bio kao pljeva na vjetru. Danas se mi sjećamo toga starog, pradavnog vremena. Drugo – mi danas započinjemo čekanje onog dana kad je Spasitelj došao na zemlju među nas ljude. Pripremamo se na proslavu Kristova rođenjem ili Božića. Trećeg i najvažnijeg se danas spominjemo onog drugog dolaska Isusovog, koji će se sigurno svakome od nas dogoditi a na kraju ovog svijeta dogodit će se svim ljudima. Sam Isus nas u svetom Evanđelju opominje na onaj konačni Isusov dolazak kad će se svaki od nas morati s njime susresti. To je najodsudniji čas za koji Isus kaže: “Pazite, bdijte jer ne znate kad će doći po nas”. Nama je Bog povjerio naš život kad će doći po naš zemaljski život ne znamo i ne možemo znati ali je važno da nas ne zatekne pozaspale i nepripravne. Zato Isus ponovo govori: “Svima kažem. Bdijte”.

Deset savjeta kako moliti

1. Uvijek imaj na umu da u svemu trebaš slijediti stope Isusa Krista. Izgradi svoj život na Njemu jedinom. On te ljubi. Uzljubi ga.

2. Koliko se više pouzdaješ u stvari koje te odvraćaju od Boga i molitve, toliko ćeš manje imati pouzdanja u Boga; ne možeš služiti dvojici gospodara!

3. Otac izgovara samo jednu riječ, to jest svoga Sina, i uvijek je izgovara u vječnoj šutnji, pa je samo u šutnji možeš i čuti.

4. Pronađi stoga tiho i samotno mjesto i tamo se moli. Utroši svu snagu i polet svoje volje da Ga zazivaš i blagoslivljaš.

5. Sjeti se da moliti ne znači puno misliti, puno osjećati, puno činiti. Samo jedno je potrebno: biti voljan uistinu zatajiti samoga sebe radi Njega; čuvati tajne Božje ljubavi. U protivnom, nema ploda. . .sklopljene ruke na molitvu

6. Pripazi da imaš čistu savjest, volju sasvim utvrđenu u Bogu i misao okrenutu Njemu. Što bivaš jednostavniji, to si korisniji Crkvi i svijetu.

7. Vjera, nada i ljubav odvraćaju nas od svega i sjedinjuju nas sa Bogom samim. Nema potrebe za nikakvim drugim pomagalom kod molitve 8. Tko bježi od molitve, bježi od svakog dobra. Nikada nemoj napustiti mislenu molitvu jer je ovo snaga duše. Ne brzaj u molitvi. Ne prepuštaj se malodušnosti.

9. U molitvi ne trebamo puno govoriti niti izmišljati razne ceremonije ili tehnike. Dovoljno nam je ono što nas je naučio Isus Krist i to je ono što Otac uvijek sluša. Stoga budi jednostavan: Obzirom na molitve i druge pobožnosti, neka se duše svojom voljom ne mare podavati ceremonijama ni načinima molitve koji se razlikuju od načina što nas uči Isus Krist.

Očito, kad su ga njegovi učenici pitali da ih nauči moliti, on ih je naučio sve ono što je potrebno da budemo uslišani od Vječnog Oca, kao onaj koji mu dobro pozna ukus: a naučio ih je samo onih sedam prošnja Očenaša, u kojima su uključene sve naše duhovne i vremenite potrebe, a nije im dao na dohvat mnoge druge riječi ili ceremonije.

10. Oni, dakle, koji su veoma aktivni i koji misle da ce svojim propovijedima i vanjskim djelima obuhvatiti cijeli svijet, neka dobro razmisle da bi mnogo više koristili Crkvi i da bi Bogu postali mnogo miliji, a da i ne govorimo o dobrom primjeru koji bi time dali, kad bi upotrijebili barem polovicu svoga vremena da provedu s Bogom, sve da i nije njihova molitva toliko savršena.

Oče Sveti!

Oče sveti, neka je blagoslovljeno tvoje sveto Ime. Neka je blagoslovljen Tvoj jedinorođeni Sin, naš Spasitelj i Prijatelj, neka je blagoslovljen Duh Sveti Tješitelj. Bože Trojedini, neka Te stvorenja uvijek blagoslivljaju, neka čitav svemir pjeva himnu najljepših blagoslov Tebi.
O dobri Bože, neka Tvoj blagoslov ispuni sve predjele svemira i zemlje i neka zaustavi razaranje zla. Svojim blagoslovom natopi strukture svijeta i iscijeli ih. Razori đavolska djela među nacijama i državama.
Neka Tvoj blagoslov uđe u sve strukture našeg društva i našeg mjesta i neka se taj blagoslov bori s nama za bolji svijet, za boljeg čovjeka. Pogledaj Crkvu u našem narodu i obilno je blagoslovi. Oče Sveti, svoj blagoslov spusti na naše obitelji. Oče, neka nas dodirnu ruke Tvoga Sina i blagoslov Oca, Sina i Duha Svetoga. Neka Tvoj mir zavlada svijetom, Crkvom, mojim narodom, obitelji, kućom. Promijeni nas po svojoj volji i učini novim ljudima. Hvala, Oče, za rijeke Tvoga blagoslova koje se spuštaju kao slapovi na svijet. Želim biti otvoren za Tvoj blagoslov svijetu. Evo me, Oče, upotrijebi me! Amen.

KRIŽ NAŠ SVAGDAŠNJI

Nalazimo se u vremenu korizme kad dublje i osobnije proživljavamo pitanje patnje, pitanje smisla trpljenja, pitanje bolesti, usamljenosti i mnogih drugih stvari što nam na prvi mah oduzimaju radost, polet, nadu i vjeru. Na to dublje i osobnije proživljavanje potiče nas Kristov primjer što ga pratimo putem njegova križnog puta. I ono što nam se u početku činilo besmislenim dobiva obrise smisla. Isus nas poziva da ga slijedimo na njegovom križnom putu i to vrlo konkretno. Svakog u njegovom životnom staležu, u njegovim životnim okolnostima, u njegovim životnim borbama i nadama. Poziva nas svakodnevno uzimati svoj križ. Ponekad ne znamo kako prihvatiti taj križ i gdje je uopće. Trebamo moliti milost da prepoznamo križ što nas izaziva da ga prihvatimo te da ga svakodnevno prihvaćajući rastemo u vjeri u nadi i u ljubavi.

nositi svoj križ Nastavi čitati KRIŽ NAŠ SVAGDAŠNJI