U središtu naše vjere je križ kao znak uvijek novog okupljanja u ljubavi i praštanju. Križ, jedanput uzvišen, uvijek nas privlači, pa makar dugo i teško pali i sagriješili, uvijek nas zove da mu se približimo.
Isus, koji nevin visi na križu, ponio je naše grijehe i mi dolazeći k njemu raskajani, svoje grijehe stavljamo na njega, jer znamo da na taj način naši grijesi nestaju.
Krist koji je na križu pobijedio, tako pobijedio da je najprije radije umro nego uzvratio nasilje, i potom živ iz groba ustao, na unutarnji će način i nas preobraziti – postat ćemo novi ljudi, suuskrsnuli s njim.
I već sada odbacujući grijeh i svaku zloću od sebe, u Kristovu znaku pobjeđujemo, mi smo već sada po toj snazi križa kadri okretati novu stranicu života. Stoga, svi mi koji Krista poznajemo, koji se po njemu čistimo od grijeha, preporađamo se i postajemo istinski sinovi Božji kakve nas Bog i želi imati za sebe.
Tako se u znaku križa mi kršćani osjećamo prosvijetljeni ovdje na svijetu. Križ je naše svjetlo i putokaz. Križ je odgovor na sva naša pitanja. Bog je pokazao da patnju i bol što ih trpimo i on sam trpi. Po križu je pokazao da zajedno s nama supati.
Prema Ivanovu evanđelju Isus je rekao za zrno koje se stavlja u zemlju tek tada donese pravi plod kad umre u zemlji. Zato je naš život, koji sada prolazi kroz patnju i bol, koji je sada u znaku križa, u znaku trpljenja, poput zrna koje mora umrijeti da bi donijelo pravi plod.
U onom novom svijetu prema kojem idemo, prema kojemu ide sva naša povijest, u tom novom svijetu mi ćemo se rascvasti kao novi ljudi i to će biti onaj pravi život. Sada je naš život samo jedna nedovršena etapa, a po tom slijedi pravi život punine. Križ nas upućuje prema Bogu, prema našem vječnom spasu.
Slaveći Blagdan Uzvišenja sv. Križa, pokušajmo u svojim srcima osjetiti poziv da se Kristu uvijek znamo što više približiti, da se s njima znamo sjediniti, da se ne bojimo postati slični njemu u trpljenju i u patnji, jer ako kroz svakoliko trpljenja i poniženja prođemo, ući ćemo u slavu Božju, bit ćemo proslavljeni kao što je proslavljen Onaj koji je na križu bio uzdignut za nas.
Kad god se križamo, a svaki dan se križamo, neka to bude znak da smo vjernici koji na živ način vjerujemo u Gospodina.
Neka svaki znak križa bude doista prava i živa ispovijest vjere, tako da se naš život posvećuje križem Gospodinovim.