Ova svetkovina se slavi 9 mjeseci prije Božića, 25. ožujka. Ove godine to je iznimno 9. travnja jer je 25.3. bila Cvjetnica.

Riječ ”blagovijest” je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest, a sadržaj svetkovine evanđeoski događaj kada Božji glasnik, anđeo Gabrijel, naviješta Mariji, odabranje da bude Majka Isusa, Sina Božjega. To je čas utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Marija je toga dana začela, a Isus je začet – tako se ova svetkovina odnosi na oboje, pa otuda i dva naziva – Navještenje Gospodinovo ili Blagovijest. Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: ‘Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom’ (Lk 1, 28), što je postalo početak molitve „Zdravo Marijo“.

Marija je prihvatila Božji naum riječima: ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj! ‘ (Lk 1, 38) Arkanđeo je tada otišao.

Sadržaj svetkovine posebno je utkan u redovitu kršćansku molitvenu praksu: vjernici je spominju tri puta dnevno, kad na glas zvona – ujutro, u podne i navečer – izriču molitvu koja se, prema početnim riječima, zove ”Anđeo Gospodnji”.

To je razlog da se sa svih crkvenih zvonika tri puta dnevno oglasi zvono koje vjernike podsjeća i poziva na molitvu.

U Nazaretu se nalazi Bazilika Navještenja Gospodinova. Prema predaji, Marijina kuća, gdje se dogodilo navještenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. stoljeća. Tada joj je prijetilo rušenje pa su je anđeli prenijeli na Trsat u Hrvatsku. Na Trsatu je bila od 1291. do 1294. Tada su je anđeli, odnijeli u Loretto u Italiju, gdje je i danas. Za utjehu, papa Urban V. 1367. godine šalje na Trsat čudotvornu sliku Majke Božje imena „Majka milosti“. Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvrši djelo spasenja.