O, sveti Josipe, čija je zaštita tako velika, tako jaka, tako izravna pred Božjom krunom, stavljam u Tebe svoje potrebe i želje. O, sveti Josipe, pomozi mi svojim snažnim zagovorom i izmoli za mene od svog djevičanskog Sina sve duhovne blagoslove, kroz Isusa Krista, našega Gospodina, tako da, jer sam vezan/a Tvojoj nebeskoj snazi, mogu iskazati svoju zahvalu i poštovanje najljubljenijem Ocu. O, sveti Josipe, nikad se ne ću moći umoriti promatrajući Isusa kako spava u Tvojim rukama. Ne usuđujem se prići dok se On odmara u blizini Tvoga srca. Zagrli ga u moje ime i poljubi Njegovu nježnu glavu za mene, i zamoli ga da mi uzvrati poljubac kad udahnem posljednji uzdah. Sveti Josipe, zaštitniče umirućih, moli za nas. Amen.
Arhiva oznaka: molitva
Svetkovina Svih svetih i Dušni dan
Prvoga dana mjeseca studenoga slavimo blagdan Svih svetih. Tog dana slavimo one svetce i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života, te su njihove duše ušle u Kraljevstvo Božje jer su nakon smrti njihove krsne haljine ubijeljene u Krvi Jaganjčevoj. Budući da ne znamo poimence sve one koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila da se ovaj dan zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
Riječ je o onom beskrajnom mnoštvu običnih ljudi, mnoštvu koje nam svjedoči da svetost ne znači nenormalnost, besprijekornost, nego puninu ljudskosti. Stoga su na svetost pozvani svi kršćani, svih razdoblja i svih životnih okolnosti. Nastavi čitati Svetkovina Svih svetih i Dušni dan
Molitva sv. Petru, apostolu
O Gospodine Isuse Kriste, koji si sv. Petru, svom apostolu, udijelio neograničenu moć vezanja i oslobađanja, i dao mu ključeve Kraljevstva Nebeskog, udijeli milost da po njegovu zagovoru mognemo biti oslobođeni iz ropstva grijeha, Ti koji živiš i kraljuješ s Ocem i Duhom Svetim Bog po sve vijeke vjekova. Amen.
Duh Sveti
Čitanja: Dj 2, 1-11; 1Kor 12, 3b-7.12-13; Iv 20, 19-23
Isus je svoje apostole osposobljavao, učio za onu zadaću koju im je namjenio. Svoje djelo je na zemlji dovršio i odlazi k Ocu. Ali je obećao svoju trajnu prisutnost, a svojoj zajednici je ostavio svoje riječi i djelo ili evanđelje, ostavio je i znakove svoje prisutnosti ili svete sakramente. Postavio je svojoj zajednici vidljive poglavare, Petra i apostole – papu i biskupe – dovršio osnivanje svoje Crkve. Ostavio je svojoj Crkvi i nevjericu i sumnje, ostavio je veliki strah zbog svoje grozne smrti. Apostoli su se zatvorili i u strahu čekali.
Po uskrsnuću je jedva nekako uspio otjerati od njih nevjericu i sumnju. Ukazivao im se kroz četrdeset dana. Poučavao ih i uvjeravao. Dao im je vlast opraštati grijehe, čitamo u današnjem evanđelju. Ali strah je i dalje ostao. Zatvorili su se u dvoranu “posljednje večere” i molili zajedno s Marijom, Isusovom majkom, ali još uvijek u strahu od Židova. No, došao je pedeseti dan poslije njegova uskrsnuća. Apostoli su bili zajedno okupljeni na jednom mjestu, kako smo čitali u prvom čitanju. Iznenada su začuli šum i onda opazili nad svojim glavama plamene jezičke ili male plamečke. Takav je znak dao Duh Sveti koji je na njih sišao. Dogodila se promjena u njihovim srcima. Odjednom su oni koji su u strahu zatvorili vrata, širom otvorili vrata, izašli pred skupljeno mnoštvo i otvoreno počeli govoriti bez straha. Govorili su tako da ih je svatko mogao razumjeti makar su bili iz različitih naroda i različitih jezika. Nastavi čitati Duh Sveti
Isusova molitva
Čitanja: Dj 1, 12-14; Ps 27, 1.4.7-8a; 1Pt 4, 13-16; Iv 17, 1-11a
Isus svoju molitvu ne izriče samo za ondašnje svoje učenike, apostole, one koji su vjerovali u njega, nego i za sve one koji će stoljećima na riječ apostola – Crkve povjerovati u Isusa Krista. Isus je možemo reći molio za nas. Isusova molitva usmjerena je na jedinstvo svih Isusovih učenika, a mi smo Isusovi učenici. Da svi kršćani budu jedno kao što su jedno Isus i Nebeski Otac. Međutim, Isus je bio duboko svjestan da učenici nisu jedinstveni, znao je da će ga Juda izdati za šaku dukata, a Petar će ga zatajiti. Međutim, kao vjernici smo svjesni da nismo idealni, da imamo svojih nedostataka i da nam je potrebno Božje milosrđe, ali uzor nam ne mogu biti Jude današnjeg vremena, već samo Isus i njegova ljubav.
Isus u svojoj molitvi moli za jedinstvo u Crkvi, među učenicima. Tamo gdje postoji ljubav i milosrđe; tamo gdje se prašta i traži oproštenje, tamo postoji zajednica. I mi smo zajednica, koja unatoč svojim osobnim grijesima, molimo za oproštenje i opraštamo. Papa Franjo nas poziva da se nikad ne umorimo u djelima milosrđa, kako bi mogli izgrađivati civilizaciju ljubavi. Budućnost svijeta je Ljubav, Ljubav je Bog; a samo kršćanski Bog je Bog Ljubavi; Bog milosrđa i praštanja; Bog koji je umor za spasenje čovjeka. Isus govori kako svijet, tj. kako svi nisu željeli upoznati Isusa. I danas postoje ljudi, kako što su postojali u Isusovo vrijeme, koji ne prihvaćaju Boga i dopuštaju si da u ime subjektivne slobode čine što god hoće. A znamo da je slobodan samo onaj čovjek koji je bez grijeha. Nastavi čitati Isusova molitva
Molitva je razgovor s Bogom
Molitva je poput stranog jezika! Ako želimo govoriti i razumjeti neki strani jezik – to se ne događa preko noći. Potrebno je određeno vrijeme ustrajne vježbe kako bismo progovorili i razumjeli neki strani jezik. Isto tako, potrebno je i stalno 
obnavljati i koristiti se stranim jezikom kako se on ne bi zaboravio. Slično je i s molitvom. Naša molitva u početku može biti vrlo kratka i jednostavna, a s vremenom ona će „rasti i produbljivati se“. Tako molitva može biti usmena molitva, razmatranje ili meditacija te kontemplativna molitva (molitva potpunog predanja u šutnji).
Moliti možemo u svakom trenutku, jer svi su trenutci prikladni za molitvu. Crkva vjernicima predlaže moliti u određenim prigodama: ujutro i navečer, prije i poslije jela, nedjeljom u zajednici na svetoj misi i za obiteljskim stolom… Ali moliti možemo u svakom trenutku i na svakom mjestu – npr. kada se vozimo automobilom ili pak dok čekamo red u trgovini, kada se šetamo ili vozimo biciklom, itd. Molitva je milosni dar, no uvijek od nas traži odlučnost posvetiti joj se. Nastavi čitati Molitva je razgovor s Bogom
Misijska nedjelja
Današnju je nedjelju sveta Crkva proglasila „Misijskom nedjeljom“. Tim nazivom Crkva želi skrenuti pažnju svih svojih članova na jednu važnu dužnost koju primamo od Isusa kao njegovi sljedbenici i učenici, a to je navještanje i širenje riječi Evanđelja. Svi smo na to pozvani. Zašto Bog neke odabire i zoveda postanu misonari u dalekim krajevima Zemlje? To je Božja tajna. Moramo priznati, da su mnogi misionari vrlo hrabri ljudi koji su spremni svoj život dati za Evanđelje. Mnoštvo je misionara u misijama izgubilo život ali uvijek je Isus pronalazio nove i slao ih. Ako Isus hoće da netko naviješta Evanđelje i pod cijenu vlastitog života, Isus će mu dati snage i za to svjedočanstvo.
U Crkvi je neprekidno prisutna briga oko misionara jer kad bi nestalo misionara Isusova vjera bi se prestala širiti. Crkva ima organiziranu brigu za misionare. Ima zato i posebnu Kongregaciju za širenje vjere u Rimu.
Današnja nedjelja ima i tu svrhu da se uz molitvu za misije i misionare prikupljaju i potrebna materijalna sredstva. Nismo svi pozvani ni poslani u misije, ali smo svi pozvani da to Isusovo poslanje potpomažemo i uzdržavamo. Nastavi čitati Misijska nedjelja
Sveti anđeli čuvari
Anđeli su svjetla zapaljena na Svjetlu što nema početka« – piše o njima sv. Ivan Damašćanin. »Svjetlo bez početka« sam je beskonačni Bog. A svaki anđeo, pa tako i anđeo čuvar, svijetlo je duhovno, nebesko biće koje stalno gleda Božje lice uživajući u praiskonskoj Božjoj blizini i prisutnosti. I nije to samo neko pobožno razmišljanje o anđelima, već ozbiljan nauk koji se temelji na ugledu Svetoga Pisma.
Sveti anđeli čuvari su prvijenci Božjega stvaralačkog djela, obdareni pobjedonosnom snagom protiv svakoga zla u svijetu, a puni jedinstvene ljubavi prema nama ljudima. Oni nas mogu štititi, voditi, braniti od svakoga zla po dušu i tijelo, našoj duši davati spasonosne poticaje. Naš anđeo čuvar može nam biti veoma vjeran životni prijatelj.
Molitva anđelu čuvaru
Moj Sveti Anđele Čuvaru, Tebe mi je Gospodin Bog dao za pratitelja kroz čitav moj život. Spasi me za vječnost i izvrši na meni svoju dužnost koju Ti je dala Božja ljubav: potresi me u mojoj ravnodušnosti, vuci me u mojoj slabosti, skreni me sa moga krivoga puta, otvori mi oči za Boga i za Križ, zatvori mi uši za sve zamamnosti zloga neprijatelja.
Bdij nada mnom kad spavam I učini da jednom budem s tobom u nebeskoj radosti.
Amen.
Molitve sv. Mihaelu ark.
Svemogući i vječni Bože, koji si nam po svojoj dobroti na čudesan način dodijelio sv. Mihaela kao zaštitnika župe i najslavnijeg kneza Crkve za spas ljudi, daj nam da po njegovoj spasonosnoj pomoći zaslužimo biti dobro zaštićeni od svih neprijatelja, tako da u času smrti možemo biti oslobođeni od grijeha i pojaviti se pred tvojim uzvišenim i preblaženim veličanstvom. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen Nastavi čitati Molitve sv. Mihaelu ark.
Otpočinite!
Naš današnji moderni život može se usporediti s velikim kotačem koji se neprestano okreće sve većom brzinom. Kako smo mi tom kotaču, postajemo i mi s njegovim okretajem sve ubrzaniji. Tako postajemo prazniji, jadniji, duša i tijelo se raskidaju. Protiv takvog načina života, koji razara čovjeka, Isus nas poziva riječima: «Pođite u osamu, na samotno mjesto i odmorite se malo. » Jasnija i bolja uputa za naš život ne može biti. Osamljeno, nesmetano mjesto gdje sami boravimo bez napetosti, da se oslobodimo i da dušu odmorimo jest danas svima od životne važnosti, ako hoćemo biti normalni i zdravi.
Što je naš problem? Nastavi čitati Otpočinite!
Molitva za druge čisti od negativnih osjećaja
Molitva za druge podudara se s osnovnom težnjom ljudske duše da svoj život osmisli otvorenošću prema ljudima i svijetu. Tako, posredno, ostvarujemo, izgrađujemo i sebe. Naši međuljudski odnosi, na žalost, često su zasjenjeni nesporazumima, ljudskom slabošću, katkad možda zlobom. Uvrede nas ranjavaju i mi dugo nosimo ogorčenost, teško praštamo. Ogorčenost, međutim, šteti psihičkom, čuvstvenom i duhovnom zdravlju. Doista, nije lako oprostiti, često ni iskrena želja još nije dovoljna da se iz mašte izbace sav gnjev i osvetničke misli. A ipak je, želimo li duhovno napredovati, potrebno da naše srce bude potpuno očišćeno od svake pomisli na osvetu. Molitva za druge može biti izvrstan put da dušu očistimo od negativnih osjećaja. Naznačit ćemo jednu vježbu za oslobođenje od osjećaja ogorčenosti. Zadnja etapa, zadnja karika u lancu te vježbe jest molitva za druge. Nastavi čitati Molitva za druge čisti od negativnih osjećaja
Svetkovina Duhova
Duh Sveti je treća Božanska Osoba. Njegovo je pravo djelovanje u svijetu da bude oživotvoritelj i posvetitelj. Od onih prvih Duhova do danas Duh Sveti u Crkvi; potiče jedne da govore riječi Evanđelja, milijunima otvara uši da slušaju riječi Evanđelja, potiče pamet i srce mnogih da Evanđelje prihvate kao Zakon svoga života, da ga žive do herojskog stupnja.
Duh Sveti daje snagu i hrabrost milijunima mučenika da proliju i vlastitu krv i život dadnu poradi Evanđelja. Duh Sveti stvara mnoštvo svetaca i svetica, znanih i neznanih. Duh Sveti upravlja um i srce poglavarima Crkve da mogu što je dobro i pravo vidjeti i prosuditi. Duh Sveti vodi Svetu Crkvu da ne zaluta u stvarima vjere i morala. Nastavi čitati Svetkovina Duhova
Molitva za sveta duhovna zvanja
Gospodine Isuse Kriste, Pastiru Dobri i vječni svećeniče!
Poonizno te i skrušeno molimo:
umnoži u Crkvi u Hrvata sveta duhovna zvanja.
Umnoži u našem narodu prave katoličke obitelji,
koje će hrabro primati blagoslov djece.
Svojim Svetim Duhom potiči čestite mladiće i djevojke
da pođu za Tobom u svećeničkom i redovničkom zvanju.
To molimo Tebe koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen
DA LI JE TO MOGUĆE?
Kipar htjede kipariti bez dlijeta. 
Slikar htjede slikati bez kista i boje.
Pisac htjede pisati bez pera i crnila.
Drvodjelac htjede drvodjelati bez oruđa.
Kočijaš htjede kočijašiti bez uzde.
Vojnik htjede vojevati bez oružja.
Kršćanin htjede stići u raj bez molitve i sakramenata. ! ! ? ?
MOLITVA ZA VJERU
Gospodine Isuse, Sine Boga živoga. Molimo te za vjeru koja će biti jača od svake sumnje. Želimo vjerovati, Gospodine, da si živ, prisutan, u svojoj Crkvi a osobito u presvetom Oltarskom Sakramentu, da znadeš za svakog od nas i za sve ono što nam se u životu događa. Želimo vjerovati da nas ljubiš i potvrđuješ u svakom trenutku našeg života. Želimo vjerovati da nas trebaš i da bez nas ne možeš provesti svoj plan, ali jednako tako nam je potrebna vjera, da ni mi bez tebe ne možemo biti sretni ni uspješni, ako tvoj blagoslov nije nad nama. Želimo vjerovati da nam opraštaš svako zlo i svaki grijeh za koji se kajemo, te da nam daješ novi život po sakramentima Pomirenja i Euharistije. Vjerujemo u tebe Isuse. Vjerujemo da nas čekaš u vječnosti, s desna Boga Oca i da nas pred Ocem zagovaraš, a jednom ćeš nas, u času naše smrti, i priznati pred Ocem kao svoje prijatelje, bude li naš život u istini i ljubavi za tebe i braću ljude.
ISPOVIJEST VJERE HRVATA KATOLIKA
Čvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. 
Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom
i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet
vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi.
Svoju odluku polažem u Bezgrešno Srce Presvete Bogorodice Marije.
Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj,
čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom.
Amen
USTRAJNA MOLITVA
Što je to molitva? Moliti znači najprije ponizno stati pred Boga. Nema molitve bez poniznog stava. Oholice ne mole. Oni samo blebeću ustima neke riječi što uopće nije molitva. Molitva može biti poklonstvena. To je ona molitva kojom se Bogu priznaje veličanstvo i kojom se Bogu klanjamo. Molitva može biti i prozbena, kojom od Božje dobrote nešto molimo: „Daj nam, dobri Bože, to što te molimo. ” Molitva može biti i zahvalna. Tom molitvom zahvaljujemo Bogu na svim njegovim darovima i dobroti. Zato kažemo: „Zahvaljujemo ti, Bože, na primljenim darovima. ”
Prva karakteristika svake molitve mora biti ustrajnost. Nije dosta samo jedanput skočiti pred Boga i na brzinu mu izraziti svoju želju. Isus je u onoj prispodobi o čovjeku koji noću od prijatelja traži kruha dao primjer ustrajnosti. Onaj čovjek nije odustajao ni onda kad mu je prijatelj iz kuće odgovarao: „Već svi spavamo i djeca su sa mnom. ” „No, kaže Isus, ako mu nije dao od neke prevelike dobrote i prijateljstva, ali je ustao i dao mu zato što je bio ustrajan. ”
Mnogi bi počeli moliti kad bi molitva bila sredstvo po kojem bi se ispunjavali ljudski prohtjevi. Kad toga nema, onda kažu da molitva ništa ne koristi: „Molim pa ne mogu ozdraviti. ” Tu odmah možemo pitati jesi li molio dok si još bio zdrav. U svaku molitvu moramo ugraditi važne elemente dobre molitve. Moramo stati pred Boga kao ponizni njegovi sluge. Moramo se sjetiti što molimo, za koga molimo, zašto molimo. Moramo uvijek misliti kad molimo da Bog ne ispunja svaku ljudsku željicu. Ni najbolji roditelji svojoj djeci ne ispune svaku njihovu željicu jer djeca nisu još kadra do kraja razumjeti što je za njih dobro. To mogu prosuditi njihovi roditelji pa im samo u onome udovolje što je djeci dobro i korisno.
Bog znade naše potrebe bolje nego mi i prije nego ga molimo, ali uslišat će nas ako ga iskreno i ustrajno zamolimo.
JUTARNJA MOLITVA
Svako jutro čim otvoriš oči, počni svoju molitvu zahvaljivanja Gospodinu za sve male sitnice koje imaš. Pokušaj primijetiti sve i za sve reci hvala, jer mnogim ljudima nije dano da to jutro imaju što ti imaš. Možeš započeti: Hvala ti Gospodine što sam se probudio, što mogu otvoriti oči i gledati, što mogu stati na svoje noge i obući se. Hvala Ti što sam se odmorio, hvala za krevet i stan, za toplu vodu i cvijet koji je procvao, za obitelj i zdravlje. Hvala za zrak koji udišem i ruke kojima se umivam. Hvala za hranu koju imam i one koji su noćas radili da jutrom mogu kupiti kruh…
Dok se ustaješ i spremaš, tako za sve zahvaljuj. Polako ćeš početi primjećivati da je više toga što imaš, nego onoga što nemaš i postat ćeš sretniji.
MOLITVA SV. BENEDIKTA MILOSRDNOM ISUSU
Milosrdni Isuse, Molim Te daj mi: Um da Te razumijem, Razum da Te prepoznam, Marljivost da Te tražim, Mudrost da Te pronađem, Duh da Te spoznam, Srce da Te razmatram, Uši da Te čujem, Oči da Te vidim, Jezik da Te naviještam, Način života Tebi ugodan, Strpljenja da Te čekam, i upornosti da tragam za Tobom. Podari mi savršen kraj, Svoju svetu prisutnost, Blaženo uskrsnuće i vječni život. Amen.
MOLITVA MAJCI BOŽJOJ BISTRIČKOJ
Ti si u svojoj majčinoj dobroti odabrala u našem Hrvatskom zagorju mjesto koje se po Tebi zove Marija Bistrica. Tu se časti Tvoj čudotvorni lik. Tu je Tvoje Svetište u kojem svoju djecu obasipaš svojim milostima. Tu liječiš duhovne i tjelesne rane zemaljskih patnika i ispunjaš želje onih koji se pouzdano k tebi utječu. Ti poznaješ sve moje duševne i tjelesne potrebe. K tebi kao Božjoj i svojoj Majci odlučio sam doći, da Ti otvorim svoje srce i izrazim svoje želje. Ti me Isusova i moja Majko, koja u svojoj dobroti nikada nikoga nisi od sebe odbila, milostivo saslušaj i usliši. Amen.
MOLITVA ZA DOMOVINU
Daj, Bože, kao što si ti jedan, jedan nam Spasitelj i Učitelj i jedna Istina, da se tako i cijeli naš hrvatski narod složi u jednoj pravoj vjeri, te tako složni služimo tebi na slavu, sebi na spasenje, domovini na korist. Iskorijeni stoga krive nauke i bezboštvo.
Čuvaj nas, Bože, od neprijatelja rata, od kužnih bolesti i gladi. Čuvaj nas od mržnje, nesloge, svađe i nemira.
Sve nas, Bože, nadahni duhom istine i ljubavi, da tebi vjerno služeći i međusobno se bratski ljubeći, slavimo tebe višnjega Vladara, sada i u nebeskoj domovini dovijeka. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.
ČUDESNI SV. ANTUN PADOVANSKI
„Jednog dana se 26 muškaraca i žena ukrcalo na brod kod mjesta s. Ilaria koji je plovio prema Veneciji. Snažnim zaveslajima, brod je stigao u blizinu luke nedaleko crkve San Giorgio in Alga. Bilo je to upravo kad se spustio suton. U to nastane strahovito nevrijeme. 
Oluja je jačala i bila sve veća a vjetar ih je odbacio na nepoznato područje. Nevrijeme je bilo toliko jako da su jedan drugoga jedva vidjeli. Nada u spas ih je sve više napuštala. Među njima je bio i jedan svećenik koji ih je sve ispovjedio, a tada su svi zajedno utekli se u zaštitu sv. Antunu. Obećali su izvršiti neke zavjete. I oluja se smirila. Svi su se spasili od sigurne smrti. „ Sv. Antun je učinio mnoga čudesa koja nas se duboko doimlju. On čini velika djela i danas, to najbolje pokazuje iskustvo ljudi koji mu se obraćaju – koji mu se mole, pale svijeće i obavljaju 13 utoraka na čast sv. Antunu. I mi kao vjernici putujemo po moru svoga života. Nastavi čitati ČUDESNI SV. ANTUN PADOVANSKI
DUHOVSKI PONEDJELJAK – BLAGDAN MARIJE MAJKE CRKVE
U čašćenju Blažene Djevice Marije od najranijih dana Sveta Crkva je Mariji davala mnoga imena, oznake i nazive.
Svakim od tih zaziva Crkva je htjela izreći neku ulogu, zadaću Marijinu u ispunjenju Božjeg plana ili je isticala neku Marijinu krepost, vrlinu ili su joj naprosto nazivom davali posebnu počast. Crkva je skupila i posebno u Lauretanskim litanijama izbrojila pedeset naziva ili imena Majke Božje. Kršćani i pojedinačno i zajednički rado mole Litanije Majke Božje.
Među zadnjim zazivima umetnut je pred desetak godina naziv „Marija Majka Crkve” te je tom zgodom ponedjeljak iza Duhova određen kao blagdan Marije Majke Crkve. Nije to bez razloga. Dan kad je Duh Sveti sišao nad apostole – dan Duhova – svi teolozi smatraju kao rođendan Crkve. Od toga dana zajednica Isusovih vjernika ili sveta Isusova Crkva bila je 
opremljena i osposobljena svim Božjim darovima da može ispunjavati zadaću spasenja ljudi kako joj je Isus naredio. Tog dana Crkva je – apostoli i učenici – bila okupljena oko Marije u molitvi kao djeca oko svoje majke. Tog su istog dana Petar i drugi apostoli i učenici krstili oko tri tisuće ljudi koji su na Petrovu propovijed povjerovali u Isusa i htjeli se pridružiti zajednici Isusovih vjernika. Tog dana Marija preuzima zadaću koju joj je Isus povjerio s križa rekavši Ivanu: „Sinko, evo ti majke. ” A Mariji je rekao: „Ženo, evo ti sina. ”
To je postao novi Marijin zadatak – preuzeti majčinstvo nad cijelom Isusovom Crkvom. Mi upiremo u nju oči kao u svoju nebesku majku moleći je da, kao brižna mati, bdije nad svakim članom Crkve i nad cijelom Crkvom.
Sedam darova Duha Svetoga:
1) Mudrost, 2) Razum, 3) Savjet, 4) Jakost, 5) Znanje, 6) Pobožnost, 7) Strah Božji
Molitva za darove Duha Svetoga
Gospodine, Bože moj, Ti svojim Duhom proničeš sve, pa i dubine moga srca. Daruj mi mudrost da Tvoju Riječ mogu primiti u svakodnevnom životu, razum da spoznam Tvoj put, da te uvijek mogu slijediti. Daj mi znanje da uvijek tražim ono što je gore, da ne potratim svoj život tražeći samo ono što je svjetsko. Ispuni moj um darom savjeta da pronađem istinu koju ću darivati drugima, ispuni me pobožnošću da Te ljubim, moj Bože, svim svojim srcem i da Ti se klanjam u Duhu i Istini. Daj mi jakosti da stojim čvrsto i hrabro kad dođu đavolski napadi svijeta i tijela. Na kraju, obdari me i strahom Božjim da nikada ne odem od Tebe, već da Ti ostanem blizu uvijek, u vrijeme radosti i u vrijeme tuge. Uvijek i u svemu daruj mi svoje misli, Spasitelju, da mogu kročiti prema Tvome kraljevstvu čineći Tvoju svetu volju. Amen.
Dvanaest plodova Duha Svetoga:
1) ljubav, 2) radost, 3) mir, 4) strpljivost, 5) velikodušnost, 6) uslužnost, 7) dobrota, 8) krotkost, 9) vjernost, 10) blagost, 11) suzdržljivost, 12) čistoća
Molitva Duhu Svetom
Dahni u mene, Duše Sveti, da moje misli budu svete!
Pokreni me, Duše Sveti, da moj posao bude posvećen!
Privuci moje srce da zavolim samo ono što je sveto!
Zaštiti me, Duše Sveti, da mogu uvijek biti svet.
Sv. Augustin
52. svjetski dan molitve za duhovna zvanja
Želiš li Bože…
Želiš li moje ruke, Bože, da bi cijeli dan pomagale onima koji trebaju pomoć… Bože, dajem ti svoje ruke…
Želiš li moje noge, da bi čitav dan, svaki dan, odlazile k onima kojima je potreban prijatelj… Bože, danas ti dajem svoje noge…
Želiš li moj glas, Bože, da bi čitav dan govorio onima kojima su potrebne tvoje riječi ljubavi… Bože, danas ti dajem svoj glas…
Želiš li moje srce, Bože, od zore do mraka, da bi voljelo sve bez iznimke… Bože, danas ti dajem svoje srce…
MOLITVA U NEMOĆI
Gospodine, prognaj iz naših srca duhovnu tugu, tamu, smetenost, sklonost niskim nevažnim stvarima, beznadno nepovjerenje, mlitavost, turobnost, osjećaj napuštenosti, razdor i razdražljivost, otuđenost od tebe. A ako je tvoja volja da nas i takvim putovima vodiš, u tim časovima i danima molimo te pošalji nam Duha vjernosti, jakosti i izdržljivosti, da predanim pouzdanjem proslijedimo put, zadržimo pravac i ostvarimo odluke koje smo stvorili, kad nam je tvoje svjetlo sjalo i tvoja radost srca napunila. Osokoli nas i neslomljivim pouzdanjem, da nas tvoja milost nikad ne napušta, da si premda nezamjetljiv uz nas svom snagom, koja u našoj nemoći slavi pobjedu.
Karl Rahner
BUDNI BUDITE!
Počeo je Advent ili Došašće. Sama riječ napominje tri velike stvari, tri važna događaja naše ljudske povijesti ali jednako važne za svakog pojedinca. Prvo se danas sjećamo onog dugog vremena, vjerojatno milijune ili milijarde godina u kojem je čovječanstvo čekalo ispunjenje Božjeg obećanja. To je vrijeme započelo grijehom čovjeka na zemlji. Odmah iza toga dogodilo se je i Božje obećanje da će palom i grješnom čovječanstvu poslati spasenje. Bez Boga čovjek je samo lutalica od jednog zla k drugome zlu. Čitali smo iz knjige proroka Izaije na čija usta progovara i moli starozavjetni čovjek. On priznaje da mu je Bog Otac ali je uvijek svjestan svojih grijeha. Zato vapije: “Zašto nas, Bože, puštaš da lutamo? Razderi nebesa i dođi među nas. Znamo da pritječeš onima koji čine pravdu i tvojim hode putovima. Srdiš se na nas jer smo uvijek griješili, protiv Boga se bunili. Postali smo nečisti i zamazani. Čini nam se da si lice svoje sakrio od nas. A ipak, Gospodine, ti si Otac naš, ti si lončar a mi smo samo zemlja glina u tvojim rukama. Mi smo djelo tvojih ruku”. To je bilo vrijeme patnje i glasne molitve, vapaj čovjeka za Bogom. Čovjek je bez Boga bio kao pljeva na vjetru. Danas se mi sjećamo toga starog, pradavnog vremena. Drugo – mi danas započinjemo čekanje onog dana kad je Spasitelj došao na zemlju među nas ljude. Pripremamo se na proslavu Kristova rođenjem ili Božića. Trećeg i najvažnijeg se danas spominjemo onog drugog dolaska Isusovog, koji će se sigurno svakome od nas dogoditi a na kraju ovog svijeta dogodit će se svim ljudima. Sam Isus nas u svetom Evanđelju opominje na onaj konačni Isusov dolazak kad će se svaki od nas morati s njime susresti. To je najodsudniji čas za koji Isus kaže: “Pazite, bdijte jer ne znate kad će doći po nas”. Nama je Bog povjerio naš život kad će doći po naš zemaljski život ne znamo i ne možemo znati ali je važno da nas ne zatekne pozaspale i nepripravne. Zato Isus ponovo govori: “Svima kažem. Bdijte”.
MOLITVA SV. PATRA PIA
OSTANI SA MNOM, GOSPODINE, jer mi je potrebna tvoja prisutnost da te ne bih zaboravio. Ti znaš kako mi je lako napustiti te.
OSTANI SA MNOM, GOSPODINE, zato što sam slab i trebam tvoju snagu da ne padam tako često.
OSTANI SA MNOM, GOSPODINE, jer ti si moj život i bez tebe gubim svoj žar.
OSTANI SA MNOM, GOSPODINE, jer ti si moje svjetlo i bez tebe sam u tami. Nastavi čitati MOLITVA SV. PATRA PIA
Deset savjeta kako moliti
1. Uvijek imaj na umu da u svemu trebaš slijediti stope Isusa Krista. Izgradi svoj život na Njemu jedinom. On te ljubi. Uzljubi ga.
2. Koliko se više pouzdaješ u stvari koje te odvraćaju od Boga i molitve, toliko ćeš manje imati pouzdanja u Boga; ne možeš služiti dvojici gospodara!
3. Otac izgovara samo jednu riječ, to jest svoga Sina, i uvijek je izgovara u vječnoj šutnji, pa je samo u šutnji možeš i čuti.
4. Pronađi stoga tiho i samotno mjesto i tamo se moli. Utroši svu snagu i polet svoje volje da Ga zazivaš i blagoslivljaš.
5. Sjeti se da moliti ne znači puno misliti, puno osjećati, puno činiti. Samo jedno je potrebno: biti voljan uistinu zatajiti samoga sebe radi Njega; čuvati tajne Božje ljubavi. U protivnom, nema ploda. . .
6. Pripazi da imaš čistu savjest, volju sasvim utvrđenu u Bogu i misao okrenutu Njemu. Što bivaš jednostavniji, to si korisniji Crkvi i svijetu.
7. Vjera, nada i ljubav odvraćaju nas od svega i sjedinjuju nas sa Bogom samim. Nema potrebe za nikakvim drugim pomagalom kod molitve 8. Tko bježi od molitve, bježi od svakog dobra. Nikada nemoj napustiti mislenu molitvu jer je ovo snaga duše. Ne brzaj u molitvi. Ne prepuštaj se malodušnosti.
9. U molitvi ne trebamo puno govoriti niti izmišljati razne ceremonije ili tehnike. Dovoljno nam je ono što nas je naučio Isus Krist i to je ono što Otac uvijek sluša. Stoga budi jednostavan: Obzirom na molitve i druge pobožnosti, neka se duše svojom voljom ne mare podavati ceremonijama ni načinima molitve koji se razlikuju od načina što nas uči Isus Krist.
Očito, kad su ga njegovi učenici pitali da ih nauči moliti, on ih je naučio sve ono što je potrebno da budemo uslišani od Vječnog Oca, kao onaj koji mu dobro pozna ukus: a naučio ih je samo onih sedam prošnja Očenaša, u kojima su uključene sve naše duhovne i vremenite potrebe, a nije im dao na dohvat mnoge druge riječi ili ceremonije.
10. Oni, dakle, koji su veoma aktivni i koji misle da ce svojim propovijedima i vanjskim djelima obuhvatiti cijeli svijet, neka dobro razmisle da bi mnogo više koristili Crkvi i da bi Bogu postali mnogo miliji, a da i ne govorimo o dobrom primjeru koji bi time dali, kad bi upotrijebili barem polovicu svoga vremena da provedu s Bogom, sve da i nije njihova molitva toliko savršena.
Oče Sveti!
Oče sveti, neka je blagoslovljeno tvoje sveto Ime. Neka je blagoslovljen Tvoj jedinorođeni Sin, naš Spasitelj i Prijatelj, neka je blagoslovljen Duh Sveti Tješitelj. Bože Trojedini, neka Te stvorenja uvijek blagoslivljaju, neka čitav svemir pjeva himnu najljepših blagoslov Tebi.
O dobri Bože, neka Tvoj blagoslov ispuni sve predjele svemira i zemlje i neka zaustavi razaranje zla. Svojim blagoslovom natopi strukture svijeta i iscijeli ih. Razori đavolska djela među nacijama i državama.
Neka Tvoj blagoslov uđe u sve strukture našeg društva i našeg mjesta i neka se taj blagoslov bori s nama za bolji svijet, za boljeg čovjeka. Pogledaj Crkvu u našem narodu i obilno je blagoslovi. Oče Sveti, svoj blagoslov spusti na naše obitelji. Oče, neka nas dodirnu ruke Tvoga Sina i blagoslov Oca, Sina i Duha Svetoga. Neka Tvoj mir zavlada svijetom, Crkvom, mojim narodom, obitelji, kućom. Promijeni nas po svojoj volji i učini novim ljudima. Hvala, Oče, za rijeke Tvoga blagoslova koje se spuštaju kao slapovi na svijet. Želim biti otvoren za Tvoj blagoslov svijetu. Evo me, Oče, upotrijebi me! Amen.
KRIŽ NAŠ SVAGDAŠNJI
Nalazimo se u vremenu korizme kad dublje i osobnije proživljavamo pitanje patnje, pitanje smisla trpljenja, pitanje bolesti, usamljenosti i mnogih drugih stvari što nam na prvi mah oduzimaju radost, polet, nadu i vjeru. Na to dublje i osobnije proživljavanje potiče nas Kristov primjer što ga pratimo putem njegova križnog puta. I ono što nam se u početku činilo besmislenim dobiva obrise smisla. Isus nas poziva da ga slijedimo na njegovom križnom putu i to vrlo konkretno. Svakog u njegovom životnom staležu, u njegovim životnim okolnostima, u njegovim životnim borbama i nadama. Poziva nas svakodnevno uzimati svoj križ. Ponekad ne znamo kako prihvatiti taj križ i gdje je uopće. Trebamo moliti milost da prepoznamo križ što nas izaziva da ga prihvatimo te da ga svakodnevno prihvaćajući rastemo u vjeri u nadi i u ljubavi.
TAJ SVEĆENIK!!!
Ako slučajno govori deset minuta više: “To je obični brbljavac!”
Ako posjeduje automobil: “On je svjetovni kapitalist!”
Ako nema automobila. “Nije sposoban prilagoditi se vremenu!”
Ako obilazi vjernike u župi, onda: “Neprestano luta!”
Ako posjećuje obitelji: “Nema ga nikad kod kuće!”
Ako je često u kući: “Taj ti je samo živac i ne voli nikoga!” Nastavi čitati TAJ SVEĆENIK!!!