Sveti Ivan Pavao II. također je prozvan Ivan Pavao Veliki. 264. je nasljednik apostola Petra. Njegov pontifikat je među najduljima. Prvi je papa ne-Talijan nakon više stoljeća; prvi papa iz nakon više stoljeća iz jednoga slavenskog naroda. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Proputovao je 1, 2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Prvi je papa, koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike. Papa se tijekom cijelog pontifikata zalagao za mir. Zagovarao je pravo svakoga naroda, na svoju državu, samostalnost i suverenost. Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicama. Prvi je papa, koji je ušao u džamiju i sinagogu. Za vrijeme pontifikata napisao je te izgovorio oko 15. 000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca. Papa Benedikt XVI.  proglasio je 2011.  svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te odredio 22. listopada kao njegov spomendan-blagdan jer je toga dana Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, a papa Franjo, samo tri godine kasnije 2014.  proglasio ga je svetim.

PROGLASIO NEDJELJU BOŽANSKOG MILOSRĐA

Ivan Pavao II. je preminuo 2. travnja 2005. godine, u noći koja je prethodila blagdanu Božanskog milosrđa. Taj je blagdan sam Ivan Pavao II. bio odredio za prvu nedjelju poslije Uskrsa – prema želji koju je Gospodin obznanio sv. Faustini Kowalskoj (1905. – 1938), proročici Božanskog Milosrđa. Papa Ivan PavaoII., još kao nadbiskup u Krakowu 1978. godine – kratko vrijeme prije dolaska na Stolicu sv. Petra – dao je i prvo službeno Crkveno odobrenje za pobožnost Božanskom milosrđu. Naposljetku je on kao Papa proglasio Faustinu Kowalsku blaženom na osminu Uskrsa 1993. ; potom ju je kanonizirao kao sveticu na osminu Uskrsa 2000. godine. U samoj homiliji na misi kanonizacije sv. Faustine, ustanovio je on Nedjelju Božanskog milosrđa kao blagdan za cijelu Crkvu. Tom prigodom je rekao: “Ovo je najsretniji dan u mojem životu.“

KRUNICU JE OBOGATIO OTAJSTVIMA SVJETLA

Na početku 25. godine svog pontifikata, 16. listopada 2002., Ivan Pavao II. proglasio je godinu krunice i obdario nas tom prigodom novim otajstvima svjetla, potičući da molitvom krunice razmatramo otajstva Kristova života u kojima je Marija, Majka Crkve na jedinstven način sudjelovala. Otajstva svjetla mole se u četvrtak.

Koji je na rijeci Jordan kršten bio.
Koji nam se na svadbi u Kani objavio.
Koji nam je kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje nas pozvao.
Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.
Koji nam se u otajstvu Euharistije darovao

PAPA IVAN PAVAO II. UTEMELJITELJ JE NAŠE VARAŽDINSKE BISKUPIJE. Proslava osnutka biskupije bila je 28. 09. 1997. godine.